Vaskrs je centralni simbol hrišćanstva, kao dan sjećanja na vaskrsnuće Isusa Hrista, a većina običaja vezanih za ovaj veliki praznik ima prethrišćansko, pagansko porijeklo.

Tri najčešća simbola vaskršnje trpeze su jaja, pilići, zeke i oni simbolizuju plodnost i početak novog života, a na to ukazuju i običaji da se na Vaskrs jede i proljrćna hrana: mladi luk, zelena salata, mlada jagnjetina.

Osim što simbolizuje plodnost zeka koji nosi jaja, vezan je i za jednu staru, prethrišćansku legendu o anglosaksonskoj boginji proljeća i novog početka Estre, po kojoj je vjerovatno i nazvan najveći hrišćanski praznik u engleskom jeziku – Ester.

Priča kaže kako je boginja Estre jednom u šumi, krajem duge i hladne zime, naišla na ptičicu koja je od hladnoće umirala u snijegu. Ona ju je pretvorila u zeca, kako bi je krzno zaštitilo od hladnoće. Ali, zeka, koji je nekad bio ptičica je nakon preobraćenja zadržao sposobnost da nosi jaja.

Sa jajima ili bez njih, zečevi su životinje koje se brzo razmnožavaju i imaju mnogo potomaka, koji su takoreći od rođenja spremni za samostalan život, a već nakon pola godine i za parenje.

Bojenje jaja ima dugu tradiciju i među pravoslavcima i među katolicima.