Uslovi kreditiranja stanovništva i privrede nijesu pooštreni i pored pogoršanja makroekonomskog okruženja u državi, dok je potražnja za kreditima pojačana, saopšteno je Pobjedi iz tri najveće banke u Crnoj Gori.
Tragom žalbi više građana koji tvrde da je sve teže dobiti pozajmicu u domaćim bankama, Pobjeda je pitala CKB, NLB i Erste banku jesu li mijenjali kreditnu politiku od početka pojave koronavirusa do danas, te usljed rasta inflacije i opadanja životnog standarda.
U najvećoj banci na tržištu kažu da je zahtjev svakog klijenta predmet zasebne procjene koja uključuje sagledavanje rizičnosti ukupnih kriterijuma i uslova za odobrenje, ali da nijesu korigovali uslove kreditiranja fizičkih i pravnih lica.
“U proteklom periodu, standardno velika potražnja za kreditima CKB-a je dodatno pojačana i očekujemo da se taj trend nastavi. Kada je riječ o kreditiranju pravnih lica, u okolnostima pandemije, neke privredne grane su bile predmet povećane pažnje prilikom procesa odobravanja kredita, a banka je radila opsežniju analizu uticaja krize na našu ekonomiju, pojedinačne industrije i klijente”, naveli su iz CKB.
Iz ove banke su naveli i da su sproveli mjere i preporuke CBCG koje su ublažile negativne posljedice pandemije.
“Ono što je posebno važno je da smo klijentima koji su imali održive i uspješne poslovne modele, a bili su direktno izloženi uticaju krize, pružili priliku da obaveze restrukturiraju na način koji im omogućava upravljanje krizom. Na taj način, oni su spremnije dočekali normalizaciju poslovanja i funkcionisanja, te većina njih sada bilježi značajne poslovne rezultate”, ističu u CKB.
UBLAŽILI NEKE KRITERIJUME
U NLB-u koja je nakon prošlogodišnjeg preuzimanja Komercijalne banke zauzela drugu poziciju u sistemu po bilansnoj aktivi, tvrde da nijesu pooštrili kreditnu politiku jer su bili svjesni uloge koju imaju kao sistemska banka u Crnoj Gori.
“Upravo suprotno, određeni kriterijumi kod procjene kreditne sposobnosti su ublaženi u mjeri u kojoj je to regulativa CBCG dozvolila, kako pogoršanje finansijskog kapaciteta klijenata ne bi onemogućilo da im banka pruži neophodnu likvidnosnu podršku usljed jednokratnih efekata kovid krize. O tome svjedoči rast portfolija bruto kredita fizičkim i pravnim licima u 2020. i 2021. godini od 9,2 odsto i 9,1 odsto, bez uračunatog efekta povećanja portfelja usljed integracije sa Komercijalnom bankom”, rekli su u NLB-u.
Oni, kako naglašavaju, ni kod pravnih ni kod fizičkih lica nijesu mijenjali kreditnu politiku u dijelu mogućeg opterećenja zarade i zahtijevanog pokrića kredita tržišnom vrijednošću kolaterala.
“Bonitet poslodavca je uvijek važan element procjene kreditne sposobnosti fizičkih lica”, dodali su iz NLB.
Na pitanje koji su glavni razlozi zbog kojeg se banke odlučuju da pooštre kreditne uslove, u NLB objašnjavaju da u slučaju veće neizvjesnosti ili nedostatka novih kvalitetnih izvora finansiranja finansijske institucije mogu smanjiti kreditiranje kako bi sačuvale kapital i likvidnost.
“Ipak, podaci CBCG koji se odnose na cjelokupan bankarski sektor govore da to nije bio slučaj u Crnoj Gori i pored snažnog efekta krize na privredu. Ukupni krediti su u 2020. i 2021. rasli za 3,2 odsto i 6,4 odsto na godišnjem nivou, a u prva dva mjeseca ove godine taj trend je nastavljen sa stopama rasta od 6,9 odsto u odnosu na iste mjesece prethodne”, precizirali su u NLB-u.
OPORAVAK VIDLJIV
Tržište, prema ocjeni Erste banke, pokazuje znake oporavka nakon dvije izazovne pandemijske godine. Oni, kao i ranije, prilikom odobravanja kredita uzimaju u obzir potrebe i mogućnosti klijenta, kreditnu sposobnost, ali i istoriju poslovnog odnosa s bankom.
“U segmentu poslovanja sa građanima, broj odobrenih kredita u Erste banci je u prvom kvartalu ove godine 20 odsto veći nego u istom periodu 2021. i oko 10 odsto veći u odnosu na prvi kvartal 2020. godine, koji je prethodio proglašenju epidemije novog korona virusa u Crnoj Gori. Ako posmatramo ukupan iznos novoodobrenih kredita, rast je još snažniji i prelazi 40 odsto”, naglasili su u Erste banci, čiji klijenti pojačano traže gotovinske i kredite obezbijeđene hipotekom.
“Tražnja za stambenim kreditima je bila relativno stabilna čak i u periodu najintenzivnije kovid krize”, zaključili su u Erste banci.
Pozajmica u roku od dan
Koliko će vremena proći od zahtjeva do isplate kredita u domaćim bankama zavisi od tipa i iznosa pozajmice za koju se aplicira, te sredstava obezbjeđenja.
“Ukoliko govorimo o prosječnom gotovinskom kreditu iznosa 15.000 eura, odobrenje je u roku od 24 sata, dok za prosječan stambeni kredit, za koji se kao sredstvo obezbjeđenja koristi nepokretnost, vrijeme odobrenja varira od pet do sedam dana”, ukazuju u NLB, dok u Erste kažu da se isplata kredita može obaviti u roku od jednog dana ako je dokumentacija kompletirana.
I CKB odobrava keš kredite u roku od 24 sata, dok je odobrenje stambenih i hipotekarnih pozajmica duže.
Izvor: Pobjeda