Pivsko jezero već šest godina nije poribljavano
Pivsko jezero, najveća vještačka akumulacija u Crnoj Gori, dugo 45 kilometra, nekada je bilo omiljeno mjesto za odmor i ribolov, ali već šest godina nije poribljavano, pišu Dnevne novine.
Predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba “Bajo Pivljanin” u Plužinama, Vlatko Joković kazao je da Pivsko jezero nije poribljavano od 2012. godine.
On navodi da je ovo društvo nekada imalo 600 članova, a da danas broje svega 40.
“Gotovo i da nema ribe, pa kako će biti ribolovaca. Po novom zakonu, trebalo je da Elektroprivreda uplati 60 odsto troškova poribljavanja, Ministarstvo poljoprivrede i lokalna samouprava po 15 odsto i sportsko-ribolovni klub 10 odsto, kao koncesionar koji upravlja ribljim fondom jezera. Međutim, jedne godine nema para, a druge nema gdje da se nabavi autohtona pastrmka iz crnomorskog sliva i sve se vrti u krug”, kazao je Joković.
On podsjeća da je ranije, na rijeci Vrbnici, bilo mrestilište koje je podigla Elektroprivreda za potrebe poribljavanja jezera. Mrestilište je predato na gazdovanje privatniku i ne radi već šest godina.
“Nadamo se da će resorno ministarstvo imati ‘sluha’ i obnoviti mrestilište za poribljavanje i ostalih rijeka i jezera, barem na sjeveru Crne Gore”, naveo je Joković.
U Elektroprivredi Crne Gore, koja koristi vodu jezera za HE “Piva” spremni su da ispoštuju svoj dio obaveza i uplate 60 odsto troškova poribljavanja.
Šef sektora za korporativne komunikacije u toj kompaniji, Rajko Šebek, kazao je Radiju Crne Gore da shodno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i koncesionom ugovoru kada Sportsko-ribolovni klub, kao koncesionar, obezbijedi nabavku i raspiše tender, Elektroprivreda će uplatiti novac koji se čuva u budžetu preduzeća.
“Što se tiče plaćanja dijela troškova koje snosi Elektroprivrede, shodno zakonu, nema nikakvih problema”, istakao je Šebek.
Kako izaći iz “začaranog kruga”, pitaju se ribolovci, navodeći da Pivsko jezero, osim za potrebe elektro sistema, može koristiti razvoju i Plužina i cijele Crne Gore, ali isključivo ako se poštuje zakon i ugovor o koncesiji.
Pivsko jezero je nastalo izgradnjom hidroelektrane “Piva” i pregrađivanjem kanjona istoimene rijeke 1976. godine. Samo jezero se prostire na površini od 12,5 kvadratnih kilometara i dostiže dužinu od 45 kilometara. Brana Piva, koja drži 880 miliona kubnih metara vode, visoka je 220 metara i spada u jednu od najviših brana na svijetu.
