Otkriven spomenik crnogorskim komitama

Danas je u Nikšiću pred mnogobrojnim građanima i zvanicama otkriven spomenik crnogorskim komitama.
Spomenik je otkrio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Predsjednik Organizacionog odbora Slobodan Bato Mirjačić kazao je da je danas konačno realizovana ideja stara nekoliko decenija.
„Podignut je spomenik svim crnogorskim komitima, palim za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Crna Gora je ušla i krvarila u Prvi svjetski rat da bi pomogla Srbiji, ali istorijska nepravda koja je napravljena po završetku Prvog Svjetskog rata prema Crnoj Gori, protiv nasilnog prisajedinjenja kraljevini Srbiji i odluke sramne Podgoričke skupštine komiti nijesu priznali i njihov otpor i ideja o nezavisnoj Crnoj Gori su decenijama krčile put do zasijedanja AVNOJ-a, a kada je Crnoj Gori vraćena nacionalnost i državnost. Trinaestojulskim ustankom obnovljena je ideja koja je kasnije i realizovana, a Crna Gora je dobila status ravnopravne republike u Jugoslaviji i na kraju ta ideja je konačno realizovana 2006. Godine“, kazao je Mirjačić.
Predsjednik Đukanović je kazao da se komitama danas odaje priznanje za antičko junaštvo.
„O njihovom podnižištvu i žrtvi, o patnjama i stradanjima, o sudbinama njihovih porodica dugo se u Crnoj Gori govorilo ispod glasa. Danas im Crna Gora sa osjećanjem duboke zahvalnosti odaje priznanje za njihovo antičko junaštvo. Slobodna, prosperitetna i uvažena Crna Gora za kakvu su se borili i kakvu su sanjali. U vrijeme komitskog pokreta nije se moglo ni slutiti da će ona kroz koju deceniju postati ravnopravna članica jugoslovenske socijalističke zajednice, posebno da će 88 godina nakon nestanka biti obnovljena kao nezavisna, međunarodno priznata država i ubrzo zauzeti dostojanstveno mjesto u prestižnoj zajednici evropskih i evroatlanskih država i naroda“, istakao je Đukanović.
Đukanović je rekao da je vrijeme pokazalo da žrtva crnogoraca nije bila uzaludna.
„Bliži se stogodišnjica ovog pokreta u kom je oblikovana ideja otpora koja je bila osnova i veličanstvenog Trinaestojulskog ustanka 1941. godine. Poslije gušenja Božićnog ustanka na stotine učesnika odbilo je da položi oružje, odmetnulo se u šumu i nastavilo borbu za slobodu.“, kazao je Đukanović.
On je rekao da okolnosti koje su nastupile poslije 1920. godine nijesu pogodovale komitskom pokretu.
“Kralj Nikola umire, crnogorska vojska i vlada i emigraciji prestaju da postoje, a konsolidacijom međunarodnih prilika ideja obnove crnogorske države ostaje bez spoljnopolitičke podške”, podsjeća crnogorski predsjednik.
Đukanović je dodao da je obaveza da današnjoj i budućoj Crnoj Gori ukažemo da će je nasljeđe komitskog pokreta uvijek činiti dostojnom njene slavne tradicije.
“Neka tome danas svjedoči ovaj spomenik, kojim pokazujemo privrženost njihovoj ideji. Komitski pokret ugušen je surovim represivnim mjerama. Borba prtiv komita trajala je deceniju. Tako se završila jedna velika istorijska priča o crnogorskom žrtvovanju za odbranudržave, njene slobode , tradicije, nezavisnosti i istorije. Bio je to posljednji pokušaj crnogorskih patriota da se suprostave volji moćnih i nasilju negatora Crne Gore. Neka tome danas svjedoči ovaj spomenik, kojim pokazujemo privrženost njihovoj ideji”, rekao je Đukanović.

Djelo akademskog vajara Sretena Milatovića kombinacija je bijelog autohtonog nikšićkog kamena i stakla, visine je 2 metra i 80 centimetara, a krasiće trg Save Kovačevića. Spomenik ima dva kamena stuba koji predstavljaju komitske pokrete, dok će između njih biti stakleni stub kao simbol savremene Crne Gore. Stubovi su na vrhu spojeni kamenom gredom u obliku crnogorske kape sa komitskim grbom, dok na Spomeniku piše “U slavu crnogorskih komita koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore 1916-1929”.