U susret Njegoševom danu, crnogorskom prazniku kulture, sinoć je u Gradskoj kući u Nikšiću održano predavanje pod nazivom „Poetika Gorskog vijenca”, koje je održala prof. dr Tatjana Đurišić, predsjednica Savjeta Narodne biblioteke „Njegoš” iz Nikšića.
U svom izlaganju, Đurišić je detaljno analizirala najpoznatije Njegoševo djelo, razmatrajući njegove mnogobrojne interpretacije i zloupotrebe, te ukazala na značaj i duboku složenost „Gorskog vijenca”.
Na početku predavanja, Đurišić je istakla da je „Gorski vijenac” jedan od najkontroverznijih južnoslovenskih tekstova, djelo koje je, kako je navela, bilo više zloupotrebljavano nego bilo koje drugo. „Kad se pomene Njegoš, prva asocijacija na njega je upravo Gorski vijenac, koje je, uz Luču mikrokozma, najvažnije Njegoševo djelo,” rekla je Đurišić, dodajući da su se neke interpretacije ovog djela razvile unutar što ona naziva tradicionalnom njegošologijom, što je doprinelo stvaranju negativne slike Njegoša kao “genocidnog pjesnika”.
„Njegoš je žestoko zloupotrebljen u političko-ideološkim kodovima, stvoren je lik ‘osvetnika kosovskog poraza’, a sve to nije imalo nikakve veze s njegovim književnim radom,” naglasila je Đurišić. Ona je istakla da je Njegoš, iako politički i ideološki angažovan u svom vremenu, prvenstveno pjesnik, te da je neophodno njegov rad tumačiti kroz prizmu književnosti, a ne političkih predrasuda.
Đurišić je potom objasnila duboko ukorijenjene kulturne i historijske kontekste u „Gorskom vijencu”, naglasivši da je to djelo proizvod kulture koja se vijekovima branila od Osmanske imperije, gdje je usmena tradicija imala ključnu ulogu u očuvanju identiteta. Takođe je istakla da je „Gorski vijenac” više od teksta o istrazi poturica, kako se često interpretira, te da se u njemu zapravo rekonstruira crnogorski sociokulturni kod. „Njegoš ne piše o poturicama, nego o samoj borbi za opstanak, o svijesti o ugroženosti identiteta i kulture,” zaključila je Đurišić.
Jedan od ključnih elemenata u „Gorskom vijencu”, prema riječima predavačice, je žanrovska hibridnost, jer djelo uključuje epske, lirske i dramske elemente. Đurišić je obratila pažnju na lik Igumana Stefana, kojeg je opisala kao „najjaču retoričku instancu u crnogorskoj književnosti”. Njegova borba u ime odbrane kulture i identiteta, te sukobi unutar crnogorskog društva, prikazani su u svjetlu ne samo moralne, već i borbene funkcije slobode.
Na kraju, Đurišić je naglasila kako je „Gorski vijenac” djelo koje nas podstiče na razmišljanje o cijeni slobode, ističući kako Crnogorci u pokušaju da sačuvaju svoj identitet „ubijaju svoju braću”. Ovaj kompleksni prikaz ujedno je ono što čini Njegoševo djelo veličanstvenim, ali i kontroverznim.
Predavanje je moderirala mr Rada Draganić, a prisutni su imali priliku postavljati pitanja i razmjenjivati mišljenja sa profesorkom Đurišić. Ovaj događaj u Nikšiću bio je još jedan od važnih trenutaka obilježavanja Njegoševog dana, posvećenog kulturi, književnosti i naslijeđu ovog velikog crnogorskog mislioca.
