mladi niksica

Badnji dan prepun je raznih običaja. Iako većina njih nema nikakve veze sa hrišćanskom religijom oni su postali dio tradicije.

Badnjim danom počinje božićno slavlje – žene pripremaju trpezu za Božić, a muškarci idu po badnjak. Na ovaj dan je, prema vjerovanju, najbitnije širiti ljubav prema bližnjima, riješiti stare nesuglasice i vratiti dugove.

Badnje veče se provodi u krugu porodice, a mnogi običaji koji se na ovaj dan poštuju inspirisani su težnjom da se u narednoj godini obezbijede sreća i napredak porodice. Prenosimo neke od običaja:

– Prije izlaska sunca domaćin sa sinovima odlazi u šumu po badnjak. Bira mlad i prav cerić ili hrast, okreće se ka istoku i siječe ga sjekirom ukoso. Po narodnom vjerovanju, badnjak mora da se presiječe sa tri snažna udarca, pa da se otkine lomljenjem ili uvrtanjem. Zatim se donosi i uspravlja uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče.
– Badnja nedelja je nedelja pred Božić. Tih dana se, prema vjerovanju, ne šiša, ne brije i ne režu se nokti da se ne bi “sjeklo zdravlje”. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mijese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić.
– Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
– Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umjesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.
– Vatra koja se pojavljuje spaljivanjem badnjaka bi trebalo da nam pomogne i donese plodnost, a običaj je da se vatra ne raspiruje duvanjem.
– U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.
– Na Badnje veče ne treba zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predznaka ili neočekivano.
– Ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah poslije izuvanja navlače čarape na noge.
– Kada ukućani poliježu, baba ili neka druga starija žena zabode nož u vrata iznutra ili stavi glogov kolac iza vata i na njega objesi malo luka da bi se ukućani sačuvali od uroka, vještica i nečistih sila.
– Na Badnji dan uveče se stoka se pospe solju, žitom i projom da bi se sačuvala od čini.
– Poslije večere poređaju se sve kašike uza zid po starešinstvu, pa čija preko noći padne, taj će umrijeti dogodine.
– Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, rastopi se u jednoj većoj šerpi ili tiganju mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne vidi svoju glavu, taj će dogodine umrijeti.
– U nekim ovčarskim krajevima, čobanin na Badnji dan nosi pod jezikom kamičak, jer će se vuku tako skameniti vilice ako se približi stadu, pa neće moći da kolje ovce.
– Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina.
– Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.
– Ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, vjeruje se da će biti dosta meda.
– Uveče domaćin sa sinovima u kuću unosi pečenicu, badnjak i slamu. Kada pređe preko praga, pozdravi domaćicu i čestita joj Badnje veče, na šta ga ona blagosilja i posipa domaćina i ono što unosi pšenicom.
– U nekim krajevima se veruje da božićnu svijeću ne valja gasiti duvanjem, već hlebom natopljenim vinom.
– Na Badnji dan valja posaditi neku biljku, jer se veruje da će se sigurno primiti.
– Ako na Božić pada kiša, veruje se da će uroditi plodom sve što se okopa motikom.
– Na jugu Srbije postojalo je vjerovanje da će djevojke i momci koji prespavaju na slami za Badnje veče usniti budućeg supružnika.
– Na Badnji dan valja sve pozajmljene stvari i dugove vratiti, a za večeru spremiti neparan broj jela.
– Ne valja zaspati dok Badnjak ne pregori.
– Nije dobro dirati ga kad je blizu da pregori, da se ne bi slomio na mjestu gdje je najviše istanjen vatrom.
– Jedan od običaja je da se na Badnji dan uveče od glavice crnog luka iscijepa dvanaest bijelih ljuski. Stave se na prozor i u svaku se sipa po malo soli. Tu ostanu da prenoće. Sjutradan, na Božić, najstariji član porodice sam prilazi prozoru, razgleda i zapisuje redom. U kojoj ljusci ima vode, u tom mjesecu biće kiše. Ako je neka ljuska suva, i taj mjesec biće suv. Tako se zapiše vrijeme za cijelu godinu.