Nikšićani njeguju običaje za Božić
Božić se kod svih hrišćana slavi kao dan rođenja Isusa Hrista. To nije samo dan porodičnog veselja, već svih u bratstvu, selu, plemenu i šire. Božiću kod pravoslavnih prethode božićne posti, koji uvijek počinju 27. novembra i traju do 6. januara. Prema predanju, ovaj post traje još iz doba Isusa Hrista. Prema crkvenom tumačenju, post je uzdržavanje čovjeka od mrsne hrane, s jedne strane, i uzdržavanje od rđavih navika, misli, želja i dr., s druge strane. Cilj posta je očišćenje tijela, jačanje volje i sl. Oni koji hoće da poste cijele božićne poste uzdržavaju se od hrane koja je životinjskog porijekla. Izuzetak čini riba.
Božić je najveseliji pravoslavni praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista i slavi se tri dana. Božićno jutro počinje tako što se, od rane zore, čuju zvona iz svih pravoslavnih crkava i hramova, a nakon toga, tradicionalno, slijedi poštovanje običaja. O običajima koji su za Božić i dalje ostali u Crnoj Gori, razgovarali smo sa našim sugrađanima.
Svijeća je za sve sugrađane neizostavan dio, jer kako ističu, predstavlja jedan od simbola pobožnosti. U rano jutro, ili za Badnje veče, kako gdje, domaćica sprema česnicu, ubacujući u nju novčić, ali i u pojedinim porodicama i druge predmete koji sibolizuju, put, rad, zdravlje i drugo. Cicvara i ostale đakonije su dio običaja za Božić. Polaznik, prijatelj kuće, otvara kuću i u nju donosi zdravlje, sreću, mir, blagostanje…
Jedan od najpoznatijih običaja je doček polaznika, prijatelja kuće koji treba da kući i njenim ukućanima obezbijedi zdravlje, sreću, blagostanje i mir.
“Polaznik je svakako početak najradosnijeg praznika. U moj dom on dolazi oko pet, šest časova, a najavljuje se tako što je glasan ili baca petarde. Tada djeca idu i presreću ga sa žitom, simbolično ga gađaju i na taj način požele sve dobro što i on poželi kada nalaže Badnjake”, prenio je običaje Mirko.
Među poznatijima i upečatljivijima običajima je polaznikovo nalaganje badnjaka.
“Koliko varnica toliko srećica, koliko varnica toliko parica”, prve su riječi koje polaznik govori kada prilazi šporetu ili peći i donosi badnjak. Nakon toga on drži zdravicu i kada ga domaćica daruje, obično čarapama i peškirom. Lomi se česnica i sjedaju za sto gdje svi članovi porodice zajedno jedu”, priča nam Srđan.
Kad polaznik naloži badnjake i obavi običaj slijedi lomljenje česnice.
“Kad polaznik dođe i obavi svoj običaj, ono što slijedi nakon toga je da se lomi česnica. Svojim rukama svako uzima željeni dio, i gleda da li je bio “srećne ruke”, da li je našao pare. Domaćice su te koje su zadužene za trpezu, a osim česnice, tradicionalna je i cicvara”, kazao je Dušan za naš portal.
Uz sve đakonije i česnicu neizostavan dio trpeze za Božić je i cicvara.
“Cicvara je takođe neizostavan dio. U našoj kući je običaj da se djevojke ogledaju u masti koja malo ispliva na površini, te ukoliko vide svoj lik, cijele godine biće lijepe. Naravno, to je samo ono što podiže duh ovog praznika, jer je pun običaja i vjerovanja. Od trpeze neizostavno je pečenje, česnica, cicvara i uz to ide ostala hrana koja nije toliko tradicionalna”, kazala je Rada.
Natalija kaže da se u njenoj kući slavi Božić.
”Poštujemo tradiciju, lično ja baš volim božićne praznike. Od badnjaka, polaznika, česnice i pune trpeze, sa zadovoljstvom sve obavimo”, priča Natalija.
Mirjana kaže da njena porodica skromno obilježava božićne praznike.
”Ispoštuje se običaj, uz svijeće, česnicu i badnjake. Za Božić je obavezna pita sa sirom, meso, supa, sarma i sve što moja djeca inače vole. A poslije praznika sin,student, na odlasku ponese hranu za nekoliko dana”, kaže Mirjana.