Nema tragova o carskom fermanu iz 1638. godine
Kustosi Zavičajnog muzeja u Nikšiću tek su se 2013. godine suočili sa činjenicom da im u fondu nedostaje veliki broj predmeta upisanih u Registar kulturnih dobara 1962. godine. Makar tako tvrdi direktor nikšićkog Centra za kulturu Peko Nikčević, 2016. godine u izjašnjenju Upravi za zaštitu kulturnih dobara, pokušavajući da objasni manjak od 2.413 predmeta iz zbirki Muzeja, piše Pobjeda.
Manjak je konstatovan projektom “Revalorizacija kulturnih dobara” iz 2013. godine, a predmeti fale u Etnografskoj zbirci, Prirodnjačkoj zbirci, Numizmatičkoj zbirci, Zbirci odjeljenja Narodne revolucije i Istorijskoj zbirci (kolekcija oružja i fotosa). Takođe, utvrđen je i manjak Berata carskog ukaza.
Nikčević je otkrio i nevjerovatan podatak da je prva revizija Zavičajnog muzeja obavljena 2005. godine, pet i po decenija nakon osnivanja ustanove.
“Kustosi Muzeja koji su učestvovali u projektu revalorizacije prvi put su se upoznali sa vašim podacima prilikom rada na tom projektu. Budući da su u pitanju samo brojke, bez podataka o materijalu i na jednoj i na drugoj strani, taj posao je bilo nemoguće odraditi na zamišljeni način”, ističe Nikčević, u martu 2016. godine.
Prema njegovim riječima, sadašnji kustosi su zatekli potpuno drugačiju podjelu materijala na zbirke, pa su na osnovu rezultata prve revizije od osnivanja muzeja (2005. godine) došli do drugačijih podataka.
“Osim toga, uvidom u postojeću muzejsku dokumentaciju, a naročito knjigu ulaska predmeta u Muzej, može se zaključiti da jedan broj upisanog nema muzeološku vrijednost”, tvrdi Nikčević.
Izjašnjavajući se o Beratu (carski ukaz) iz 1638. godine, Nikčević napominje da je dokument otkupljen od Petra Nikovića 1952. godine za 15.000 dinara.
“Prva revizija sprovedena u Muzeju 2005. godine pokazala je da dokument nedostaje. Najstariji kustos istoričar u penziji, koji je počeo da radi 1968. godine, nema saznanja o postojanju ovog dokumenta u Muzeju. U vrijeme zaštite kulturnog dobra u sklopu Centra za kulturu su djelovali: Arhiv, Muzej i Biblioteka kao jedna radna jedinica. Kasnije je uslijedilo izdvajanje Arhiva, međutim, istraživanja mogućnosti da je dokument u njihovom posjedu nijesu dala rezultate”, ističe Nikčević i dodaje da se u muzejskoj postavci nalazi fotokopija Berata.
Nikčević nije objasnio zašto u etnografskoj zbirci nedostaje 104 predmeta, već je samo istakao da je prva revizija Muzeja pokazala da je zbirka brojala 399 primjeraka.
U okviru prirodnjačke zbirke, prema riječima Nikčevića, mogli bi da se nalaze mineraloška zbirka (51 primjerak), paleontološka (159 primjeraka), mineraloško petrografska i paleontološka zbirka (150 primjeraka), tetrijeb (preparirana ptica), preparirana siva čaplja, fosilni jež i okamenjeni puž. U vrijeme uspostavljanja zaštite 1962. godine, prirodnjačka zbirka je brojala 362 primjerka.
“Revizijom iz 2005. godine ustanovljeno je da nema primjeraka iz ovih zbirki. U muzejskoj dokumentaciji nema podataka o postojanju ove zbirke, niti se u muzejskom materijalu nalaze primjerci koji bi joj mogli pripadati”, istakao je Nikčević.
Za stanje u numizmatičkoj zbirci, kojoj nedostaje 735 predmeta, krivi su provalnici. Tokom tri
provalne krađe otuđili su, kako kaže Nikčević, veći dio zbirke, a to što je ostalo sada je dio istorijsko-umjetničke kolekcije, koja broji 289 predmeta.
Nikčević ističe da su rezultati prve revizije muzejskog materijala iz 2005. godine pokazali da istorijska zbirka sadrži 353 primjerka.
“Dostavljeni podaci o Zbirci odjeljenja Narodne revolucije i Istorijske zbirke se vjerovatno jednim dijelom preklapaju, tj. materijal je prvi put prijavljen kao dio jedne, a drugi put kao dio druge zbirke”, naglašava Nikčević.
Izvjesno je, kaže, da je kolekcija oružja istorijske zbirke obuhvatala i zanatski rađene primjerke oružja, koji prirodno pripadaju etnografskoj zbirci.
“Pretpostavljamo da je kao materijal uveden i veliki broj fotografija i njihovih kopija, kao i drugog materijala upisanog u knjigu ulaska”, ističe Nikčević.