penzije, plate, Vlada Crne Gore

Prijedlogom budžeta koji je usvojila Vlada neće biti smanjenja plata, penzija i socijalnog davanja, a u naredna dva mjeseca sve aktivnosti Vlade biće usmjerene na spas turističke sezone, saopštili su na online konferenciji premijer Zdravko Krivokapić, vicepremijer Dritan Abazović i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
Premijer Zdravko Krivokapić je saopštio da je Vlada utvrdila i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2021. godinu u iznosu od 575.600.000 eura. Takođe, dodaje, donijet je Program rada Vlade za 2021. godinu, kojim je planirano ukupno 350 obaveza od čega 250 u tematskom i 102 u normativnom dijelu.
Kaže da je ovaj program Vlade drugačiji je od svih programa koji su ranije rađeni.
Program ima pet prioritetnih oblasti-“vladavinu prava” kao prvi, a koji se odnosi na poglavlja 23 i 24. Drugi su “Zdrave finansije i ekonomski razvoj”. Treća oblast je “zdravlje i zdrava životna sredina”, četvrta “obrazovanje i društvo znanja”, a peta “digitalna transformacija”.
On je kao posebni dio prioriteta Vlade istakao to da Crna Gora ispuni sve obaveze na putu ka EU do 2024.godine.
“Naravno šesta oblast govori o tome da je Crna Gora buduća članica EU. Mi smatramo i prva sljedeća i zato smo napravili program priduživanja do 2023. godine”, navodi Krivokapić.
Uradili su, kaže, po prvi put apsolutno programski budžet Vlade.
“Povod za sve ovo je ključna karakteristika rada na izradi budžeta. Vi znate koliko su se lomila koplja i bile priče šta smo radili. Da smo predložili budžet koji je pripremila prethodna Vlada, optužili bi nas da kopiramo tuđe ideje. Mi smo željeli da budemo orginalni i po prvi put smo odradili programski budžet Vlade”, dodao je Krivokapić.
On je takođe saopštio da će deficit ove godine iznositi samo tri odsto.
“Zato je on u jednom dijelu restiktivan”, navodi Krivokapić.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je prioritet svih prioriteta vladavina prava.
“Vladavina prava podrazumijeva ravnomjerniju distribuciju dobara prema svim gradovima u Crnoj Gori. Mi želimo veću integraciju Crne Gore. Veća integracija će voditi pomirenju, nacionalnom ponosu”, navodi Abazović.
Kada je riječ o pristuanju Crne Gore EU u naredne dvije godine, Abazović poručuje.
“Nabrojani su svi zahtjevi koje treba da ispunimo. Ukoliko u dvije godine želimo da ispunimo željeni cilj, a koji je ambiciozan, doći ćemo u situaciju da ćemo zadovoljiti naš zakonodavni okvir, odnosno da ćemo ga upodobiti sa evropskim. Onda će ostati još jedan elemenat a to je da pojačamo ljudske resurse”, kazao je Abazović.
On je kazao da Vlada želi da brendira Crnu Goru kao ekološku državu, te da želi da postavi temelj tome.
Abazović je saopštio i da će sve aktivnosti Vlade u naredna dva mjeseca biti posvećene spašavanju turističke sezone.
“Mislim da svi ministri, premijer, direktori agencija, uprava, nadčovječanskim naporima moraju spasiti turističku sezonu. Spas turističke sezona i veliki prihodi od turizma omogućiće da sve ono što je planirano budžetom za 2021. bude realizovano i omogućiće situaciju da 2022. proglasimo godinom razvoja, ako smo ovu proglasili godinom pravde, a kako bi krenuli u realizaciju projekata koji će zemlju promijeniti na bolje”, ističe Abazović.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić odgovorno tvrdi da je ovo najbolji budžet u istoriji Crne Gore.
”Prva stvar je transparentnost. Imamo programski budžet, a to su četiri nivoa transparentnosti, do nivoa aktivnosti. Građani će znati gdje se troši svaki cent i to je veliki korak. Zatekli smo tešku situaciju, nije bilo teže recesije.
Kaže da je kapitalni budžet naslijeđen i da na njega nije ponosan, ali da su to ugovorene obaveze koje će morati da se ispune.
“Na primjer, Kolašin će po stanovniku dobiti 1.500 eura kapitalnih investicija, Mojkovac 650 eura, Cetinje 700 eura, a Ulcinj 1 euro. To je zastiđe, jako loša poruka, ali to nije poruka ove Vlade. Poruka ove Vlade je da će biti inkluzivna. Vodićemo računa da se nepravde iz prošlosti ne ponavljaju”, ističe Spajić.
On je dodao da je budžet i socijalni i razvojni.
“Nismo smanjivali penzije, plate i socijalna davanja, a u isto vrijeme imamo kapitalne investicije i subvencije na istom ili većem nivou od prošle godine”, rekao je ministar.
Spajić kaže i da Crna Gora već ima set poreskih zakona koji su više nego dovoljni da se počne primjena povećanja prihoda budžeta po osnovu oporezivanja neprijavljene imovine.
“Ta stopa će da se sa 9 digne na mnogo veću stopu”, navodi Spajić.
Na pitanje novinara da li su previše optimistični kad su u pitanju prihodi turističke sezone, Spajić navodi da su imali iskustvo od zimske sezone “gdje smo imali realizaciju od 65 odsto od sezone iz 2019. godine”.
“Imali smo razgovore sa MMF-om, koji imaju mnogo širu sliku. Njihova predviđanja su da će Crna Gora imati realizaciju u visini od 65 odsto. Takođe tu je vakcinacija, taj tempo vakcinacije je pogurao da budemo samopouzdani što se tiče sezone”, ističe Spajić.
”Ukoliko neko ima novca da plati porez na neprijavljenu imovinu, on ne mora da prodaje tu imovinu”, rekao je Spajić.
Tvrdi da nijesu planirali nikakvo oporezivanje penzija.
“Ono nije bilo ni planirano”, rekao je Spajić.
Šta ako poslanici ne usvoje budžet u Skupštini, bilo je jedno od pitanja.
“Ja ne bih ulazio u hipotetičke scenarije. Čuli smo oprečne stavove pojedinih poslanika. Ovo je ubjedljivo najbolji budžet i ja ne vidim razlog da se ne usvoji”, rekao je Spajić.
Razgovaraću sa crnim đavolom ako treba samo da Crnoj Gori bude dobro
Slično pitanje postavljeno je premijeru.
“Nigdje ne piše da ako neko ne usvoji predlog zakona koji je vrlo seriozno rađen, odgovorno, do svakog centa proanaliziran, usmjeren na izdzanje kvaliteta Crne Gore je najbolji odgvor ove Vlade na izradu budžeta. Ako to nije dovoljno, ja bih volio da neki stručnjak to oponira zašto ovakav budžet ne usvaja”, odgovorio je Krivokapić.
Svi su se, kaže, angažovali maksimalno da dođe do ozdravljenja Crne Gore.
“Ako neko može bolje i kvalitetnije neka mu je sa srećom. Ne vidim razlog da ako dobro radite, dajete rezultate, radite u interesu građana, ne vidim zašto ne bi bio usvojen”, rekao je Krivokapić.
Kaže da će do 12 sati predati Prijedlog budžeta u Skupštinu.
A onda je dodao.
“Kada nešto gledam sve nas čini mi se da vrlo često prevlada jedna loša karakteristika, a to je ucjena u svim segmentima. Najgora ucjena koja se može desiti je između Vlade i zakonodavnog tijela. Moramo da shvatimo da je ovaj zakon bitan za funkcionisanje svih građana Crne Gore, a ne za naše nadogrnjavanje šta je prioritet. Prioritet mora biti da niko ne kritikujE vladu da li nastavljamo privremenom finansiranjem ili ovim prijedlogom zakona o budžetu. Ja ću učiniti sve što je u mojoj moći. Ja želim da razgovaram, razgovaraću sa crnim đavolom ako treba samo da Crnoj Gori bude dobro. Da li se ja nekome sviđam ili ne, to nije važno, no je li ovo dobro ili ne”, ističe premijer.
DF je, podsjetimo, uslovio usvajanje budžeta i svih drugih ataka usvajanjem tužilačkih zakona.
“Ako budžet ne bude usvojen imaćemo privremeno finansiranje. to se može do decembra”, kazao je premijer.
Vlada će, kaže premijer, uskoro imati Zakon o tužilačkom savjetu.
Imamo novac u trezoru za auto-put
Odgovarajući na pitanje o kapitalnom budžetu, Spajić je kazao da je skoro u potpunosti naslijeđen, te smatra da nije dobro regionalno raspoređen.
Jedan od ključnih projekata je, kaže, izgradnja infektivne bolnice u Podgorici.
“On počinje ove godine i to je vrlo bitan pojekat za nas”, rekao je Spajić.
Ministar je kazao da je Vlada smanjila troškove na reprezentacijama, putovanjima, konsalting i raznim drugim uslugama.
“Ukupno smanjeni diskrecioni troškovi su oko 170 miliona eura”, ističe Spajić.
Ministar je saopštio i da je u kapitalnom budžetu predviđeno oko 127 miliona eura za završetak prioritetne dionice auto-puta.
“Taj novac je već u kapitnom budžetu. Trenutno smo sa pregovorima sa CRBC i Exim bankom oko potencijalnog kredita. U slučaju da se ne dogovorimo imamo dovoljno novca u trezoru da završimo taj dio autoputa”, tvrdi Spajić.
Na pitanje kako Vlada planira da nadomjesti nedostajućih 575 miliona eura, Spajić ističe da neće biti novog zaduženja u 2021. godini.
“Osim ako ne dogovorimo kredit sa Exim bankom ovih 127 miliona eura oko autoputa. Zašto je to tako? Zato što smo imali obveznicu od 750 miliona eura, koje služe za vraćanje starih dugova, pokrivanje deficita od ove godine, vraćanje nepovoljnih kredita”, kaže Spajić.
Premijer Zdravko Krivokapić se na početku izvinio medijima zbog online obraćanja, na koje su se, kaže odlučili zbog poštovanja epidemioloških mjera.
Izvor: CDM