Napravljeni „stari“ čamci u Nikšiću
Jedini način prevoza nekada su na rijeci Zeti bili čamci, a okolnom stanovništvu neizostavni prilikom ribolova. Kako su decenije prolazile broj čamaca se smanjivao, pa je mogućnost da se provozate rijekom i uživate u prirodi postala rijetkost. Uz podršku IPA projekta prekogranične saradnje „Život na granici BiH/CG- stare staze bezvremenog nasljeđa i tradicije” to se promijenilo. Sredstvima Evropske unije na rijeci Zeti u Manitovcu kod Nikšića napravljeni su dok i deset novih čamaca.
“Za 16 mjeseci projekta, imali smo pune ruke posla. Trebalo je nabaviti opremu, novi dok kojeg ovdje nije bilo i deset čamaca, po ugledu na stare koji su se nakada koristili na Zeti“, objašnjava Slavica Striković iz NVO „Ženska akcija“, koja je partner na projektu.
Već drugo ljeto, posjetioci Manitovca mogu besplatno da voze čamce na Zeti. Interesovanja ima, kaže Miloš Vukotić, vlasnik kafe-parka „Manitovac“.
“Bilježimo pozitivna iskustva. Ljudi nisu navikli na nešto ovako, interesuju se za vožnje, ali im treba malo vremena da se priviknu. Pozivamo ih da dođu, mogu slobodno da korsite čamac i uživaju u prirodi, a dobiće i svu zaštitnu opremu”, rekao je Vukotić.
Lađe ponovo plove Trebišnjicom
Starim stazama, kako naziv projekta kaže, plove i nove lađe na rijeci Trebišnjici, u susjednoj Bosni i Hercegovini. Urađene su po nacrtima nekadašnjih lađa, koje su bile tipične za Trebinje.
“Interesantno je da je samo jedan čovjek sačuvao nacrte i samo on pravi te lađe. Uspjeli smo da ostvarimo saradnju sa njim i turistima ponudimo nešto interesantno i drugčije”, rekao je Miljan Vuković iz lokalnog Kulturnog centra, koji je partner na projektu.
Tokom vožnje Trebišnjicom „starom“ lađom, skiper Miloš potvrđuje da interesovanja ima.
Ovo je jedna stvar koja se tradicionalno vratila u naš grad, ljudi su zaista ranije voljeli lađe i uživali su na njima. I danas ljudi vole da dođu, podsjećaju se starih vremena, bude im lijepo – govori Miloš dok vesla prema starom dijelu grada.
Dio ovog prekograničnog projekta posvećen je i čuvanju starih spomenika od zaborava. U Nikšiću, Plužinama, Trebinju i Bileći mapirano je 40 lokacija i kulturno–istorijskih objekata, koji su predstavljeni na sajtu i tablama sa QR kodovima.
“Na Manitovcu i u Plužinama možete naći zbirne tabele sa svih 20 lokacija u Crnoj Gori. Kada snimite QR kod, pojavi vam se kratka priča o spomeniku, na našem i na engleskom jeziku, ali ne onako šturo kao što se to obično radi, nego malo poetski obrađeno”, objašnjava Slavica iz Nikšića.
Projekat „Život na granici BiH/CG- stare staze bezvremenog nasljeđa i tradicije” započet je u januaru 2018. godine i odvijao se 16 mjeseci. Projekat je vrijedan preko 330 hiljada eura.
Evropska unija je uložila 85 posto sredstava, a preostali iznos obezbijedili su “Centar za kulturu” Plužine, Grad Trebinje i Kulturni centar Trebinje. Kada se sagleda sadašnja situacija na terenu, može se zaključiti da je cilj projekta ostvaren – pozitivno je uticao na razvoj turizma, osnažio je susjedske odnose i stvorio bolje uslove za život u često zanemarenim prekograničnim područjima. Ukoliko vas je ova priča zainteresovala, predlažemo da krenete stazama bezvremenog nasljeđa i tradicije.
Izvor: Pobjeda
