Norveški političar i državnik Vidkun Abraham Lauric Jonson Kvisling rođen je 24. oktobra 1945. godine.
Vidkun Kvisling rođen je 1887. godine u mjestu Firesdal. Svoju vojnu karijeru započeo je veoma rano, sa 18 godina. Vojnu vazduhoplovnu školu je pohađao od 1905. do 1908. godine i bio je najbolji u svojoj klasi. Godine 1917. unaprijeđen je u čin kapetana. U razdoblju od 1922. do 1925. godine sudjelovao je u humanitarnim misijama u Sovjetskom Savezu i Jermeniji, a kasnije je bio službenik u norveškoj ambasadi u Moskvi. Po povratku u Norvešku ušao je u politiku kao strastveni antikomunista. Bio je ministar odbrane (1931 — 1933) u kabinetu predsjednika Agrarijana, ali je kasnije utemeljio sopstvenu političku stranku Narodni savez. Bila je to minorna politička stranka s malim brojem sljedbenika. Narodni savez, kao politički srodnu stranku, pomagali su njemački nacisti. Kvisling će im se odužiti pri invaziji na Norvešku jer će njegova stranka biti peta kolona pri napadu Njemačke na Norvešku.
Početkom Drugog svjetskog rata Kvisling je održao brojne sastanke s Hitlerom i njegovim saradnicima kako bi ih uvjerio u nužnost osvajanja Norveške. Kada mu je to pošlo za rukom u aprilu 1940. Njemačka je izvršila invaziju na Norvešku, a već u maju Norveška je kapitulirala. Dana devetog aprila 1940. kraljevska porodica i članovi parlamenta bili su prisiljeni da napuste glavni grad Norveške i povuku se u mjesto Elverum, 50 milja udaljeno od švedske granice. Kvisling je tu video svoju priliku da se domogne vlasti te se već nekoliko sati nakon njemačke invazije proglasio premijerom, a Narodni savez jedinom legalnom političkom strankom.
Do 1942. godine Njemci nisu zvanično priznali Kvislinga za norveškog premijera sve dok to ne učini norveški kralj Hakon II, ali kako je on to uporno odbijao učiniti iste godine Njemačka je priznala Kvislingovu vladu. Zauzvrat Kvisling se trudio da u norveško društvo usadi nacističke principe i praksu, i takođe je organizovao progone Jevreja. Pored toga sprovodio je terorističke metode protiv onih koji su iskazivali lojalnost kralju i legalno izabranoj vladi, a koji su nakon invazije na Norvešku boravili u Londonu. Po završetku Drugog svjetskog rata Vidkun Kvisling uhvaćen je i norveški sud osudio ga je na smrt strijeljanjem. Smrtna kazna je izvršena 24. oktobra 1945. godine.
Kvislingovo ime postalo je sinonim izdajstva i saradnje sa neprijateljem širom svijeta, ne samo u Norveškoj. Derivat kvisling primjenjuje se na građanina koji pomaže neprijatelju da osvoji njegovu zemlju.