Na današnji dan 15. avgusta
Na današnji dan 1769. godine rođen je francuski car Napoleon prvi Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi razorili feudalno ustrojstvo tradicionalne Evrope.
Istakao se 1793. godine u borbi protiv Engleza kod Tulona, tada je, u 24. godini, postao general. U Italiji je 1796. i 1797. tukao vojsku Austrije, a 1797. ukinuo je Mletačku repubiku.
Posle pohoda na Egipat, državnim udarom 1799. zaveo je režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao “prvi konzul”, a od 1802. godine kao “doživotni konzul”.
Reformisao je administraciju, prosvjetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakonik (Napoleonov kodeks).
Zaključio je konkordat s papom Pijem VII i normalizovao odnose Vatikana i Francuske. Proglasio je sebe za cara 1804. godine.
Pobjedama 1805. godine kod Ulma i Austerlica primorao je Austriju na mir. Zaratio je s Pruskom 1806. godine tukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. godine primorao na mir pod veoma teškim uslovima.
Pokušao je da pokori Španiju i 1808. godine postavio je brata Žozefa za španskog kralja.
Napoleonove pobjede od 1805. do 1809. godine omogućile su prevlast Francuske nad većim djelom Evrope.
Godine 1812. krenuo je u pohod na Rusiju predvodeći vojsku od 600.000 ljudi sastavljenu od skoro svih evropskih nacija. I pored činjenice da je uspeo da zauzme Moskvu u Rusiji je katastrofalno poražen.
Nakon poraza kod Lajpciga 1813. godine saveznici (Rusi, Englezi, Prusi, Austrijanci) ušli su u Pariz krajem marta 1814. godine, a Napoleon je prognan na sredozemno ostrvo Elba.
Odatle je pobegao i vratio se u Pariz marta 1815. godine ali je već u junu konačno potučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu na kojem je umro kao britanski zatočenik. Ima indicija da je otrovan.
D.D.
