Milutin Vujačić, mladi lovac iz Nikšića i dugogodišnji član Lovačkog društva „Ilija Milović“, već više od decenije aktivno se bavi lovom i odgojem pasa goniča. Ljubav prema prirodi, planinarenju i psima odvela ga je u svijet lova, gdje danas važi za jednog od najposvećenijih i najangažovanijih mladih lovaca. U razgovoru za naš portal govori o razvoju lova, radu sa psima, stanju u lovištima na području Nikšića.
Kada ste počeli da se bavite lovom i šta vas je privuklo?
U lov sam počeo da idem rekreativno sa ciljem razonode i učenja prvih koraka još kao pionir, dok aktivno bavljenje lovom počinje 2013. godine kada počinjem sa samostalnim odgojem, podizanjem i obukom pasa goniča. Prvobitna kapisla za bavljenje lovom bila je ranije stečena navika boravka u prirodi i konstantno bavljenje planinarenjem, kao i ljubav prema psima i kinologiji.
Kako biste opisali lov danas u odnosu na lov prije nekoliko decenija? Šta se promijenilo, a šta je ostalo isto?
Lov današnjice se modernizovao paralelno sa razvojem tehnologije. Tako danas imamo GPS ogrlice za pse, koje nam umnogome olakšavaju kako dresuru pasa, tako i sami čin lova. Lično sam zagovornik viteškog načina lova, bez upotrebe bilo kakvih pomagala, jer na taj način lovac ostvaruje istinski kontakt sa psom i u punom smislu se povezuje sa prirodom i uživa u svakom momentu boravka u lovištu. Upravo čar lova jeste i ta doza neizvjesnosti, iščekivanja koja povećava adrenalin, a ujedno pruža istu šansu i divljači i lovcu.
Da li mladi pokazuju interesovanje za lov?
Mladi ljudi itekako pokazuju interesovanje za lov. Mišljenja sam da se mladi lovci moraju što više edukovati, kako na polju kinologije, tako i boljeg poznavanja faune i flore, kako bi naš sveukupni doprinos bio na visokom nivou. Takođe, smatram da je ključno da mladi lovci poštuju i uče od starijih kolega. Presudna je lovačka etika, koja mora biti obilježena odmjerenim ponašanjem i prema kolegama lovcima i prema prirodi i njenim dobrima.
Kakvo je trenutno stanje u lovištima na području Nikšića? Koje vrste divljači su najzastupljenije?
Trenutno stanje sa lovištima na nivou Nikšićke opštine je zadovoljavajuće. Mišljenja sam da se lovištima gazduje na korektan način, jer imamo jednu raznovrsnost divljači i njihov konstantan broj koji je održiv. Takođe bih ovim putem pohvalio rad lovočuvarske službe moga matičnog društva “Ilija Milović” Grahovo. Zastupljene su karakterističke vrste divljači za naše područje: zec, srna, lisica, divlja svinja, vuk, kao i medvjed čije je brojno stanje u porastu i čije je nepovoljno djelovanje zabilježeno u posljednje vrijeme.
Koje savjete biste dali početnicima koji žele da se bave lovom?
Savjet koji bih dao početnicima u lovu je da budu strpljivi, jer je lov jedan proces koji se sastoji iz više segmenata: kinologije, očuvanja prirode i njenih dobara, druženja i uživanja i koji samo u sinergiji mogu od lovca početnika napraviti lovca u punom smislu riječi.
Šta vam lov donosi lično?
Za mene lov lično predstavlja mogućnost boravka u prirodi, kao i mogućnost sklapanja drugarstava i nezaboravnih druženja.
Sa kojim psima lovite najviše i koja rasa se pokazala kao najpouzdanija?
Ja odgajam goniče rase Balkanski gonič i ujedno sa njima lovim. Mnogi lovci smatraju da su oni goniči sa najtežim karakterom, ali za mene lično su najpogodniji. Lično mislim da je svaki lovački pas dobar ukoliko ima dobru genetiku i ukoliko mu se posveti dovoljno pažnje i uloži rad. Protivnik sam ukrštanja rasa, jer smatram da to donosi samo kratkoročnu dobit i nije rješenje za duge staze.
Koliko je važno poznavanje topografije terena za uspješan i odgovoran lov?
Poznavanje topografije je svakako bitno za uspješan lov, zbog bolje orijentacije u terenu, kao i spoznavanja samih prelaza i kretanja divljači.
Koje promjene biste voljeli vidjeti u lovstvu u budućnosti?
Promjene koje bih volio da vidim u lovstvu u narednim godinama jesu bolja edukacija mladih ljudi kako o bolestima divljači, tako i podizanje svijesti o broju odstreljene divljači, kako bi se sa fondom rukovodilo na domaćinski način. Takođe bih pozvao mlade kolege lovce da se što više uključimo u radna tijela lovačkih društava i Lovačkog saveza Crne Gore, jer samo idejama i energijom koje imamo mi mladi, lovstvo u našoj Crnoj Gori može napredovati i imati puni sjaj.
Poruka mladima?
Poruka kako mladim, tako i starijim kolegama jeste da se međusobno poštujemo i pomažemo, sa što manje sujete. I da zapamtimo da nam se lov ne smije svesti na takmičenje, već na merak i druženje.
Dobar pogled!
