
Za obilježavanja Svetskog dana šuma odabran je 21. mart, početak proljeća, u znak buđenja prirode i vegetacije ali i kao znak novog početka.
Obilježava se od 1971 . godine širom planete sa ciljem promovisanja svijesti o značaju i vrijednosti šumskih ekosistema.
U njima pored drveća, živi mnogo drugih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama. Složenost šuma se ogleda u njihovoj izraženoj spratovnosti i raznovrsnoj međusobnoj povezanosti svih članova životne zajednice. Očuvanje šuma je posebno važno zbog njihovih opštekorisnih funkcija kao što su: opšta zaštita i unapređenje životne sredine postojanjem šumskih ekosistema, očuvanje biodiverziteta, očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta u okviru šumske zajednice, ublažavanje štetnog dejstva “efekata staklene bašte“ vezivanjem ugljenika, proizvodnjom kiseonika i biomase, prečišćavanje zagađenog vazduha, uravnoteženje vodenih odnosa i sprečavanje bujica i poplavnih talasa, pročišćavanje vode, snadbijevanje i zaštita podzemnih tokova i izvorišta pijaćom vodom, zaštita zemljišta, naselja i infrastrukture od erozije i klizišta, stvaranje povoljnih uslova za zdravlje ljudi, povoljan uticaj na klimu i poljoprivrednu djelatnost, estetska funkcija, zaštita od buke, obezbeđivanje prostora za odmor i rekreaciju, razvoj lovnog, seoskog i ekoturizma i razvoj lokalnih zajednica.
Proslava Medjunarodnog dana šuma pruža priliku za razmjenom stavova i ideja o održivom gazdovanju šumama, kao i za podizanje svjesti kod ljudi na važnost i značaj ovih ekosistema