Položaj mladih Romkinja i Egipćanki u crnogorskom društvu je poboljšan, ali i dalje postoje brojni problemi sa kojima se one suočavaju, ocijenila je izvršna direktorica Centra za romske inicijative, Fana Delija, prenosi agencija MINA.
“Njihov položaj u crnogorskom društvu se poboljšava, ali su ti pomaci veoma mali“, kazala je Delija agenciji MINA.
Prema njenim riječima, mlade Romkinje i Egipćanke se i dalje suočavaju sa brojnim problemima, prije svega unutar same romske zajednice, a zatim i u društvu uopšte.
Delija je podsjetila da je jedan od glavnih problema unutar romske i egipćanske (RE) zajednice rano zasnivanje brakova.
“Osim toga, mlade Romkinje i Egipćanke veoma rano prekidaju osnovno obrazovanje, a mali broj njih upisuje srednje i visoke škole, što utiče i na njihovu adekvatnu integraciju u crnogorsko društvo“, kazala je ona.
Kako je navela, mlade Romkinje i Egipćanke se suočavaju i sa teškim socio-ekonomskim uslovima.
“Praksa pokazuje da, iako završe srednje obrazovanje, nailaze na problem da ne mogu da nađu adekvatan posao i često se vraćaju u krug siromaštva“, pojasnila je Delija.
Govoreći o značaju obrazovanja za integraciju RE populacije u društvo, Delija je kazala da ono, u jednom dijelu, jeste ključno, ali da treba sagledati sve aspekte.
“Ne možemo da očekujemo da pripadnici RE zajednice redovno pohađaju osnovno obrazovanje, ako i dalje imamo problem sa tim da se Zakon o osnovnom obrazovanju ne primjenjuje adekvatno, i da jedan broj djece ne pohađa redovno školu ili su van školskog sistema“, navela je Delija.
Sa druge strane, smatra ona, ključ obrzovanja nije samo pohađanje škole, nego treba poboljšati i socio-ekonomske uslove u kojima te porodice žive.
Delija je kazala da postoji pomak u dijelu dodjele stanova ali to, kako je navela, nije jedino rješenje, jer roditelji treba da nađu adekvatan posao kako bi mogli da školuju svoju djecu.
“Nije rješenje ako se toj djeci daju knjige, a ona nemaju komplet opremu za pohađanje nastave. Jedno dijete ima velike troškove, ako želimo da bude ravnopravno u toku pohađanja nastave“, pojasnila je Delija.
Prema njenim riječima, ima roditelja koji rade, na primjer, u komunalnom preduzeću, a imaju četvoro ili petoro djece.
“Na koji način taj roditelj može da ispuni sva očekivanja, da bi školovao petoro djece, sa platom od 200 ili 300 eura“, upitala je Delija.
Kako je kazala, obrazovanje nije jedini ključ za integraciju RE zajednice u društvo, kao ni dodjela stambenih jedinica.
“Ja sam protiv toga, jer pričamo o socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana, a onda su sve stambene jedinice dodijeljene samo RE zajednici. Kako možemo da očekujemo da se oni integrišu u društvo, ako sami pravimo dodatnu segregaciju“, rekla je Delija.
U CRI nemaju podatke koliko djece iz RE populacije u Crnoj Gori završi osnovnu i srednju šklolu i upiše fakultet, ali raspolažu sa podacima iz nikšićke Osnovne škole „Mileva Lajović Lalatović sa kojom, kako je kazala Delija, imaju odličnu saradnju.
“Za školsku 2018/19. godinu upisano je 170 djece koja su redovno pohađala nastavu“, kazala je Delija.
Prema njenim riječima, ta škola je pozitivan primjer, jer tokom ove školske godine nijedno dijete nije odustalo od školovanja.
“To su djeca od prvog do devetog razreda. Šestoro ih sad završava deveti razred, i očekujemo da će upisati srednje obrazovanje“, dodala je Delija.
Prema podacima kojima raspolaže CRI, u srednje škole je u Crnoj Gori upisano 136 učenika iz RE populacije.
“Imamo i 14 studenata, od kojih je šest studentkinja, tako da je to veliki pomak kada su u pitanju djevojke“, rekla je Delija, dodajući da one imaju dodatne probleme i unutar same RE zajednice kada je nastavak obrazovanja u pitanju.
Na pitanje koji su najveći problemi sa kojima se one suočavaju, ona je rekla da su oni različiti.
“Razumijem da RE zajednica živi u lošim uslovima, ali dosta utiče i zasnivanje ranih brakova. Jer, ako porodica može da iznese da se djevojčica školuje do petog ili šestog razreda, onda ne mogu da kažem da je uticaj siromaštva, jer onda mogu iznijeti i ostalo do završetka njenog osnovnog ili srednjeg obrazovanja“, smatra Delija.
Nažalost, kako je kazala, i dalje je veliki uticaj neggativne tradicije RE zajednice da djevojke treba što ranije da zasnivaju bračnu zajednicu.
Delija smatra da bi bilo od velikog značaja da država uvede obavezno srednje obrazovanje za sve, kao što je slučaj sa Makedonijom, koja je na taj način znatno smanjila broj ranih dječjih ugovorenih brakova.
“Jer i kad završe osnovno obrazovanje, ponovo imamo taj rizični period od 14 do 16 godina, kada se najčešće i ugovara brak“, dodala je ona.
Kako je kazala, roditelji treba da shvate koje su posljedice ranih brakova i koliki je značaj obrazovanja.
“Kada se uključimo u obrazovanje, pogotovu u srednje, imamo i mogućnosti da drugačije gledamo svijet, a ne da ostanemo u začaranom krugu“, istakla je Delija.
CRI će, kako je navela, u narednih 29 mjeseci realizovati dva programa.
“Prvi je Ipsilon za mlade, koji se odnosi na rodno zasnovano nasilje i promoviše zdrave stilove života, i koji će biti realizovan u srednjim školama, kao i unutar romske zajednice“, kazala je Delija.
Ona očekuje da će tim programom obuhvatiti oko 800 mladih, koji će proći razne radionice.
Drugi program je, dodala je Delija, rad sa zajednicom, koji će povezivati RE zajednicu sa relevantnim institucijama.