Kulturni objekti u Nikšiću nezaštićeni

Nikšićki kulturni objekti, dvorac kralja Nikole, biblioteka, Bedem i Gradska kuća, nedovoljno su zaštićeni i ljeti su konstantno na meti nesavjesnih građana, piše “Dan”.

Nerijetko na tim zdanjima, uglavnom tokom noći, lome se stakla na prozorima, a njihovi spoljašnji zidovi osviću išarani grafitima. Sličnu situacija u Nišiću doživljava i izložbeni prostor za stećke (lapidarijum) koji je otvoren u novembru 2014. godine.

„Sakriven“ između Dvorca i uprave bivšeg Centra za kulturu, lapidarijum je već odavno postao stjecište zavisnika psihoaktivnih supstanci i alkohola, koji imaju posebni nemaran odnos prema kulturnim zdanjima. Pojedini stećci već su išarani, a prostor oko njih je pun praznih boca i ostalog smeća. Na toj lokaciji, koja je otvorenog tipa i neosvijetljena, „posjetioci” ostaju do kasnih noćnih sati, tako da je to mjesto postalo jedno od onih poželjnih za izbjegavanje.

Vršilac dužnosti direktora nedavno osnovane Javne ustanove „Muzeji i galerije“ ispred koje je smješten lapidarijum, Peko Nikčević kaže da nemaju načina da ga zaštite kao ni ostale objekte kulture u gradu. Na svaki poziv, kaže Nikčević, policija dođe i, nažalost, samo na kratko otjera nesavjesne sugrađene koji se ponovo vrate i nastave sa svojim nemarnim ponašanjem.

“To je jedan od velikih problema za koji trenutno nemamo rješenje, niti sredstava, ni ljudstva da napravimo neku zaštitu. Lapidarijum je na javnoj površini koja nije ograđena, a koja je, na našu žalost, zaslugom nesavjesnih postala takva kakva jeste. Smatram da tu nije problem u institucijama, već je u pitanju građanski, odnosno sociološki problem, problem lične i opšte kulture”, istakao je Nikčević dodajući da je takva situacija prisutna već godinama unazad.

Lapidarijum, čija je površina oko 400 kvadratnih metara, gradu je poklonila privatna firma „Mehanizacija i programat“, koju je ta investicija koštala 100 hiljada eura. Na tom prostoru smješteno je oko 40 stećaka koji su se vjekovima nalazili ispred crkve Sv. Petra i Pavla na starom nikšićkom groblju. Prilikom svečanog otvaranja bilo je najavljeno da će prostor dodatno biti sređen i osvijetljen što do sada nije realizovano.
Nikčević, međutim, smatra da ni to ne bi riješilo problem, već da se cjelokupan prostor oko Dvorca rekonstruiše.

“Prije osam, devet godina Centar za kulturu je predlagao da se taj lokalitet ogradi, odnosno da Dvorac kralja Nikole, kao i svi drugi takvi objekti, dobije ogradu u okviru koje bi bila, pored lapidarijuma, i botanička bašta, kao i mjesto za izvođenje nekih kulturnoumjetničkih programa. Ograda bi imala kapiju koja bi se tokom noći zaključavala, i time bismo onemogućili ovo što se danas dešava”, kazao je Nikčević i dodao da se od tog predloga nije odustalo već se planira izrada projektne dokumentacije najvjerovatnije u ovoj godini.

D.D.