Književna zajednica “Vladimir Mijušković” slavi 50 godina

Najstarije udruženje pisaca u Crnoj Gori, Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića obilježava 50 godina postojanja, tokom kojih je objavila više od 600 svojih naslova iz poezije, proze i esejistike, prenosi agencija Mina.

Na okruglom stolu organizovanom u slavu jubileja, pjesnik Spasoje Bajović, podsjetio je da su daleke 1968.godine književni stvaraoci, članovi literarnih sekcija Gimnazije, Učiteljske i Tehničke škole osnovali Klub mladih pisaca, koji je 1971.godine dobio ime pisca i profesora nikšićke Gimnazije, Vladimira Mijuškovića.

“Pola vijeka je od kada je mlada grupa nikšićkih pjesnika ujedinjena uzbuđenjem stvaralaštva, srčano i radosno stala pod zastavu poznatog crnogorskog pisca Vladimira Mijuškovića, da sa pjesmom, kao jedinom odbranom od svih nepogoda, krene kroz olujno polje poezije”, rekao je Bajović.

On je istakao da se nikada ranije na crnogorskim prostorima “nije okupilo toliko nadarenih stvaralaca na jednom mjestu nadahnutih željom da svoje individualne poglede na svijet sintetizuju i transponuju u upečatljive umjetničke vrijednosti, da se zalažu za život stvaralaštva, da magijom poetske riječi otkrivaju ljepotu poezije”.

Govoreći o poluvjekovnom trajanju Književne zajednice, Bajović je ocijenio da je ostavila značajan književni trag, vrijedan poštovanja, iz koga je po odabiru njenog predsjednika, Dušana Govedarice i sekretara, Jovana Draškovića, nastao kulturni spomenik, kapitalno izdanje”Album nikšićkih književnih uspomena”.

Bajović je podsjetio i na, kako je ocijenio, kulturni podvig i pokretanje Nikšićkih književnih susreta 1969.godine, koji su okupljali reprezentativna književna imena, a Nikšić promovisali kao grad pisaca. On je podsjetio i na stvaraoce prepoznatljivog pjesničkog glasa, počev od Vita Nikolića, Dragana Radulovića, Milana Duga Krivokapića, Vukmana Otaševića i Dušana Govedaricu.

Direktor Direktorata za medije, Željko Rutović, ocijenio je da je riječ o jubileju za ponos i za mnogo veće države. On je istakao da je Nikšić jedan od rijetkih evropskih i svjetskih gradova koji se pozicionirao kao kulturni književni centar bivše SFRJ, jugoistoka Evrope i prostora u kojima pjeva pjesnička književna riječ.

“Nikšić se, posredstvom Književne zajednice uvrstio u red sredina sa ovih prostora u kojima se slavi književna riječ, gdje se civilizacije poštuju, kulture podjednako jedna drugu inspirišu, nadahnjuju i gdje sebe svrstavaju u krug onih koji znaju šta je civilizacija pjesničkog roda”, rekao je Rutović.

On je kazao da je “ne manje to kulturološka poetska ravan u kojoj Nikšić, kažem za prostore sedamdesetih i osamdesetih godina čije izdanke i rodove danas beremo na najbolji način, sebe trasirao kao kulturni književni centar”. Prema njegovim riječima, Književna zajednica je svojim pjesničkim tkivom, različitim rukopisima, žanrovima i vrstama pjesničkog roda postavila slobodu kao najveći temelj i bogatstvo ljudskog roda.

Akademik Niko Martinović kazao je da ”kulturno-umjetnička misija Književne zajednice nosi u sebi emancipatorske i etičko-humanističke vrijednosti” i ocijenio da je obilježavanje tog jubileja ”svojevrsna pohvala duhovnosti” i sjećanje na Vladimira Mijuškovića, ”profesora i književnika od vremena i ugleda”. Govoreći o djelu Mijuškovića i posebno njegovom romanu ”Zaloga”, po kome je Književna zajednica nazvala i jednu od svojih nagrada, Martinović je kazao da je riječ o autoru vokacijske višeslojnosti, pripovjedaču, publicisti, dramskom piscu koga je krasila gospodstvenost duha i manira.

Profesor Draško Došljak podsjetio je na bogatu pjesničku istoriju Zajednice i pjesnička pera Nikolića, Otaševića i Govedarice i zapitao šta je i čemu poezija danas, uz poruku da će “ostati da živi samo ono što je nicalo iz ljubavi”.

“Književna zajednica “Vladimir Mijušković”, je ona koja je nicala i opstala iz ljubavi”, rekao je Došljak. Književna zajednica obilježiće večeras jubilej i književnom večeri svojih članova u Zahumlju.