evropska komisija

 Crna Gora nije postigla napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira, ocijenjeno je u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.

 

U izvještaju koji je objavljen danas, navodi se da primjena ključnih pravosudnih reformi stagnira, kao i da su ovu godinu obilježile tenzije i nepovjerenje među političkim akterima.

 

U dokumentu se ocjenjuje da su “usijani odnosi i nepovjerenje” podsticali česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podjele.

 

Rezultati parlamentarhih izbora su, kako se navodi, promijenili dinamiku između državnih organa i ukazali na potrebu za ravnotežom u pitanjima vjerskih zajednica i etničke pripadnosti, koja su „dominirala političkom agendom tokom izvještajnog perioda“.

 

„Trvenje između izvršne i zakonodavne vlasti usporilo je reformske napore“, navodi se Izvještaju EK.

 

Ocjenjuje se da je napredak u reformi izbornog pravnog okvira bio spor, usljed „početnih kašnjenja i periodičnih bojkota“.

 

„Skupština je smijenila predsjednika Državne izborne komisije (DIK) u junu, a imenovanje novog predsjednika je još uvijek na čekanju u Skupštini“, navodi se u dokumentu.

 

U izvještaju se ocjenjuje da su portrebni kontinuirani napori za povećanje profesionalnosti, transparentnosti i odgovornosti DIK-a.

 

Iz EK su konstatovali da pravni okvir i dalje predviđa održavanje lokalnih izbiora u različito vrijeme, što, kako su ocijenili, dovodi do stanja gotovo stalne predizborne kampanje na nacionalnom i lokalnom nivou.

 

„Ostaje da se obezbijedi vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na takozvanu „aferu Koverta““, navodi se u izvještaju.

 

Iz EK su naveli da je nedostatak konstruktivnog angažmana svih parlamentarnih aktera spriječio smislen politički dijalog, i dodatno polarizovao politički ambijent.

 

„Bojkot plenarnih sjednica većine poslanika, iz redova opozicije i vladajuće većine, uzrokovao je obustavu odlučivanja u Skupštini tokom ove godine“, kaže se u izvještaju.

 

U izvještaju se ocjenjuje da je Skupština poboljšala transparentnost rada, kao i da je generalno pojačala svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu.

 

„Vladajuća većina je često inicirala ili donosila zakone po ubrzanom postupku, bez potrebnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir zahtjeva iz procesa pristupanja EU“, dodaje se u izvještaju.

 

Iz EK su saopštili da Skupština tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost evropskom programu reformi i poboljša koordinaciju sa Vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa.

 

„Skupština bi trebalo da ojača profesionalne i stručne kapacitete administrativnog kadra i poboljša političku zastupljenost žena“, navodi se u dokumentu.

 

Sadašnji sastav Skupštine je bez presedana u istoriji Crne Gore, smatraju u EK dodajući da je međupartijski i društveni konsenzus o reformama vezanim za EU, od ključnog značaja za napredak u evropskim integracijama.

 

Iz EK su kazali da Skupština do sada nije mogla da osigura potrebnu dvotrećinsku većinu za važna sudska imenovanja, pa su ključne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na principu vršilaca dužnosti.

 

Oni su, kada je riječ o upravljanju, ocijenili da postoji potreba za „jačanjem učešća zainteresovanih strana i Vladinih kapaciteta za sprovođenje reformi“, i konstatovali da su žene su na čelu četiri ministarstva od njih 12.

 

„Novi sastav čini prva ekspertska Vlada u Crnoj Gori, a samo mjesto potpredsjednika Vlade pripada lideru jedne političke partije“, navodi se u izvještaju.

 

U dokumentu se ocjenjuje da je pregovaračka struktura značajno oslabljena ostavkom ili smjenom 110 njenih članova, uključujući 16 pregovarača za poglavlja i 24 šefa radnih grupa.

 

„Većina ovih ključnih pozicija i dalje je upražnjena. Pod novim rukovodstvom, neka od ključnih ministarstava nijesu pokazala dovoljno posvećenosti i konstruktivnog angažmana u procesu pristupanja Uniji“, naveli su iz EK.

 

Oni su istakli da se uloga civilnog društva prepoznaje i promoviše, ali i da je potrebno poboljšati pravni i institucionalni okvir, kako bi se ojačala saradnja između državnih institucija i civilnog društva u kontekstu pristupanja EU.

 

Iz EK smatraju da je Crna Gora umjereno spremna za reformu javne uprave, kao i da je u ovoj godini postignut ograničen napredak.

 

„Promjena vlasti i parlamentarne većine ozbiljno je pogodila državnu službu. Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima sniženi su uslovi za kompetentnost, nezavisnost i zapošljavanje državnih službenika zasnovano na zaslugama“, navodi se u izvještaju.

 

Iz EK su ocijenili da je potrebna snažna politička volja za efikasnu depolitizaciju javnog sektora, optimizaciju državne uprave i sprovođenje prinicipa odgovornosti rukovodilaca.

 

Crna Gora je, kako se ocjenjuje, i dalje umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i ukupno je postigla ograničen napredak u pogledu odgovornosti.

 

„Nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Još uvijek nedostaje odlučna politička posvećenost, potrebna za deblokiranje važnih segmenata tih reformi“, navodi se u izvještaju.

 

Uprkos proaktivnijem pristupu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kako su ocijenili iz EK, korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost.

 

Crna Gora je nastavila da ispunjava pravne obaveze iz domena ljudskih prava, naveli su iz EK dodajući da i dalje postoje izazovi kada je riječ o njihovoj efikasnoj implementaciji.

 

Kako je saopšteno, ostvaren je ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja, a Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije.

 

„Djelimično su ispunjene prošlogodišnje preporuke o suzbijanju i sprečavanju korupcije. Potrebno je poboljšati bilans ostvarenih rezultata u pogledu zaplijene i oduzimanja imovine“, navodi se u dokumentu.

 

Iz EK su naveli da je ASK pokazala proaktivniji pristup pod novim rukovodstvom, ali da su i dalje prisutni izazovi u pogledu nezavisnosti Agencije, određivanja prioriteta, selektivnog pristupa i kvaliteta njenih odluka.

 

„Korupcija je i dalje prisutna u mnogim područjima. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje tog pitanja, kao i za snažni odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, kaže se u izvještaju.

 

Crna Gora je umjereno spremna u borbi protiv organizovanog kriminala, kazali su iz EK dodajući da je postignut određeni napredak u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka.

 

„Broj predmeta organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani nastavio je da raste, a broj predmeta o kojima je presuđeno na sudovima gotovo se utrostručio“, konstatuje se u izvještaju.

 

Iz EK su kazali da međunarodna policijska saradnja nastavlja da daje rezultate, sa do sada nezabilježenim zapljenama droge u inostranstvu, dodajući da kapaciteti za rješavanje šverca duvana i pranja novca još uvijek nijesu na očekivanom nivou.

 

„Crna Gora mora da riješi određene sistemske nedostatke u sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući i način na koji se predmeti organizovanog kriminala rješavaju na sudovima“, rekli su iz EK.

 

Oni su istakli da je potrebno poboljšati efikasnost istraga o prekomjernoj upotrebi sile od strane organa reda i o zločinima iz mržnje.

 

„Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, te osobe s invaliditetom, i dalje se suočavaju s više oblika diskriminacije i poteškoćama u ostvarivanju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima“, rekli su iz EK.

 

Oni su kazali da žene i dalje doživljavaju nejednakost u učestvovanju u političkom i javnom životu i pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima.

 

„Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju. Slučajevi etnički i vjerski motivisanih napada, zločina iz mržnje i govora mržnje nastavili su da se povećavaju“, naveli su iz EK.

 

Oni su ocijenili da pristup pravdi, posebno za ugrožene grupe, tek treba da se poboljša.

 

„Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojene su nakon ograničenih, a ne potpuno inkluzivnih konsultacija s vjerskim zajednicama“, rekli su iz EK.

 

Crna Gora je postigla određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja, rekli su iz EK dodajući da je država samo djelimično ispunila prošlogodišnje preporuke.

 

Iz EK su evidentirali pomake u istrazi o oružanom napadu na istraživačkog novinara iz 2018, ističući da preostaje da se osigura potpun i efikasan sudski odgovor na taj slučaj i druge važne starije predmete.

 

Oni su podsjetili da je Vlada je osnovala novu ad hok /ad hoc/ komisiju za praćenje nasilja nad medijima, dodajući da se još nije u potpunosti ili efikasno pozabavila važnim preporukama prethodne komisije.

 

Iz EK su istakli da je potrebno dodatno ograničiti efekate dezinformacija, onlajn uznemiravanja i govora mržnje, uz staranje da te mjere nesrazmjerno ne ograniče slobodu izražavanja.

 

U izvještaju se navodi i da je, nakon imenovanja novog savjeta RTCG-a i naknadnih promjena rukovodstva, javni servis je počeo da prikazuje politički raznolikiji sadržaj.

 

Kako je ocijenjeno, medijska scena i dalje visoko polarizovana i „često obilježena politički pristrasnim i neuravnoteženim izvještavanjem“.

 

Iz EK su kazali da postoji veliko učešće stranih medija iz regiona, što je bilo posebno zapaženo u izbornim periodima, dodajući da su mehanizmi samoregulacije i dalje su slabi.

 

Crna Gora je, kako su rekli, ostala konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama, iako su, s porastom nacionalističke retorike, bilateralni odnosi sa Srbijom bili narušeni tenzijama.

 

„Što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, u mnogim oblastima se odvijao značajan posao na usklađivanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU, iako sporije nego ranije“, kaže se u izvještaju.

 

Jačanje administrativnih kapaciteta za primjenu pravne tekovine EU ostaje važan izazov, rekli su iz EK dodajući da je hitno potrebno da se ponovo izgrade funkcionalne pregovaračke strukture.

 

Izvor: mina