Aktuelna vlada obećala je veći nivo transparentnosti u radu, ali sagovornici Dana ukazuju da taj princip treba što prije formalizovati kroz usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) kojim bi se povećala javnost rada državnih organa, sa čim se već uveliko kasni.

Ekspert za SPI i zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović smatra da se neopravdano mnogo kasni sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o SPI, jer koliko zna Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je krajem prošle godine dobilo nacrt tog akta.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o SPI nedavno je završena, a očekuje se da ga Vlada usvoji, kako je najavljeno, u trećem kvartalu.
“Utisak je da javna rasprava koja je vođena nije na pravi način promovisana, te da je moguće da zbog toga neće ni doći do rješenja koja su mogla biti i kvalitetnija. Izmjene zakona 2017. su bile značajan korak unazad i za početak bio bi kvalitetan napredak makar te odredbe koje su u dobroj mjeri uskratile pravo javnosti da zna da budu izbrisane. Vjerujem da bi zbog efikasnijeg rada Agencije za zaštitu ličnih podataka i SPI dobro bilo uvesti povjerenika za SPI i zaštitu ličnih podataka, kao što je slučaj svuda u regionu i EU. Takođe, potrebno je brisati odredbe koje se odnose na poslovnu i poresku tajnu jer su one najčešći izgovor za skrivanje informacija. Napredak bi bio i to kada bi se Agenciji vratila obaveza meritornog odlučivanja”, ocijenio je Lacmanović u izjavi za Dan.
On kaže da je potrebno i da Agencija dobije nadležnost za vršenje inspekcijskog nadzora u slučajevima kada državni organi tvrde da nemaju informaciju.
“Iskorak bi bio rješenje koje imaju agencije u regionu, ali i kod nas pojedine institucije da se predvidi mogućnost da drugostepeni organ pokreće prekršajne postupke i izriče sankcije”, ističe Lacmanović.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija za treći kvartal je predvidjelo izmjene Zakona o SPI, a ministarka u tom resoru Tamara Srzentić za Dan kaže da je unapređenje transparentnosti javne uprave jedan od ključnih prioriteta u ovoj godini, a tome će, svakako, doprinijeti izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
“Izmjenama zakona povećavamo obaveze organa da proaktivno objavljuju znatno veći broj informacija u pogledu vrste i obima informacija, na primjer o organizaciji, zaposlenima, javnim funkcionerima, potrošnji javnih sredstava, raspolaganju javnim sredstvima, kao i mogućnosti uključivanja javnosti u rad Vlade i drugih tijela. Očekujemo da sve predloženo, usled veće dostupnosti informacija, rezultira smanjenjem broja zahtjeva za slobodan pristup informacija organima, što će povećati efikasnostu radu”, izjavila je Srzentić.
Prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP), koja se godinama bavi ovom oblašću, izmjene Zakona o SPI je potrebno hitno usvojiti.
On bi morao biti jedan od prioriteta parlamentarne većine, a kako bi se stvorio osnov za istinsku transparentnost u zemlji. Sve, kako ističe, dok ne postoji pravni okvir koji centralni i lokalni nivo vlasti obavezuje na proaktivno objavljivanje informacija, teško da će bilo koji subjekt „natjerati“ sebe da objavljuje sve podatke.
“Inovirani Zakon o SPI sadrži niz dobrih rješenja, koja su dominantno vezana za buduću obavezu na proaktivno objavljivanje. Ukoliko ta rješenja uskoro budu usvojena, to će značiti da će i centralni nivo i lokalne samouprave imati obavezu da kontinuirano objavljuju sve podatke o potrošnji, ali po prvi put i o prihodima, koji se slivaju u centralni i lokalne budžete”, navodi Mrdović.
ASP je, u okviru Regionalnog projekta Veber o reformi javne uprave, čiji je partner u Crnoj Gori Institut Alternativa, dostavila set komentara na izmjene Zakona o SPI.
“Pored ostaloga, predloženo je objavljivanje svih isplata iz Egalizacionog fonda, koji je ključni instrument za finansiranje manje razvijenih opština. Imajući u vidu da generiše oko 30 miliona eura godišnjih isplata, i ti podaci trebaju da budu javni. Takođe, i krediti koje lokalne samouprave zaključuju, a novac iz Egalizacionog fonda im je garancija za vraćanje kredita”, kazala je Mrdović.
Korak naprijed, ali nedovoljan
Mrdović ističe da i dalje problem ostaje poreska tajna, iako je novo rješenje kvalitetnije od onoga što smo do sada imali, te se predlaže da poreske tajne nema kod organa vlasti ili javnog funkcionera.
“ASP je predložila da se to odnosi i na povezana lica javnog funkcionera, ali generalno treba naznačiti da poreska tajna ne smije postojati ni u odnosu na privatne kompanije, koje dobijaju državne poslove, odnosno državni novac. Inovirani Nacrt zakona o SPI je svakako korak naprijed, ali ga treba još poboljšati, kako bi Crna Gora, nakon trodecenijskog skrivanja (i uništavanja podataka) dobila bolju transparentnost. Veća transparenost smanjuje prostor za korupciju, a to dalje doprinosi većoj vladavini prava”, zaključuje Mrdović.
Izvor: Dan