Mladi Nikšića

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore će u ovoj godini, prema prognozama Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) na bazi makroekonomskog modela, ostvariti realni rast od oko tri odsto, prenosi Mina business.

 

„Nešto niža stopa rasta BDP-a u ovoj u odnosu na prošlu godinu će biti posljedica nešto nižeg, iako i dalje značajnog, rasta investicione aktivnosti u zemlji. Ove godine će finalna potrošnja bilježiti nešto niži rast u odnosu na prošlu, što će se odraziti i na nešto umjereniji rast BDP-a“, navodi se u aprilskim projekcijama ISSP-a.

Nešto niža stopa rasta potrošnje stanovništva, kako su objasnili, će biti posljedica manjeg raspoloživog dohotka, usljed povećanja određenih poreza u drugoj polovini prošle godine, prije svih poreza na dodatu vrijednost (PDV).

„Takođe, nešto veća projektovana inflacija će uticati na manji raspoloživi dohodak“, smatraju u ISSP.

Kao i tokom prošle godine, kako su kazali, rast će u najvećoj mjeri biti podstaknut investicionom potrošnjom, koja će u ovoj godini rasti po stopi od preko 11 odsto.

„Investiciona potrošnja će se i dalje bazirati na nastavku izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare. Pored investicija u autoput, očekuje se da će se nastaviti strana ulaganja u turističku infrastrukturu, imajući u vidu činjenicu da je sektor turizma onaj koji značajno doprinosi BDP“, dodali su iz ISSP-a.

Kad su u pitanju spoljnotrgovinski odnosi, planirana dinamika izgradnje autoputa će, kako smatraju, uticati na nešto veću stopu uvoza u ovoj godini što će se odraziti na nešto veći ukupan uvoz roba i usluga koji će porasti oko 4,7 odsto.

„Pored uvoza iniciranog investicijama taj rast će biti posljedica i visokog uvoza hrane, nafte i transportnih uređaja. Sa druge strane, nakon duže vremena crnogorska ekonomija je ostvarila pozitivnu stopu rasta kad je u pitanju izvoz roba, a kontinuitet u rastu izvoza se očekuje i u ovoj godini“, saopštili su iz ISSP-a.

Uz snažan sektor turizma i izvoz usluga, kako su kazali, ukupan rast uvoza roba i usluga je projektovan na 8,6 odsto u ovoj godini.

„Takođe očekuje se dalji priliv stranih direktnih investicija, što če dodatno uticati na makroekonomska dešavanja“, dodali su iz ISSP-a.

Osnovni faktori rasta BDP u prošloj godini su bili razvoj energetske i transportne infrastrukture i razvoj turizma. Kada su u pitanju specifični sektori, sektor sa najvećim udjelom investicija je bio javni sektor, što je posljedica izgradnje autoputa.