IMSCG: Kodeks novinara zastario
Iz IMCG saopštili su da je istraživanje pokazalo da mediji nemaju etičke smjernice kako da urede važna pitanja poput moderacije sadržaja i upravljanja društvenim mrežama, borbe protiv dezinformacija i provjere istinitosti u reklamnom sadržaju.
IMCG je, kako su naveli, analizirao sadržaj etičkih dokumenata koja se odnose na medije, razgovarao sa novinarima, medijskim ombudsmanima, predstavnicima regulacije i samoregulacije, medijskim ekspertima i ispitivao potrebu za unapređenjem Kodeksa novinara Crne Gore.
Istraživanje IMCG pokazalo je da je medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija, koja ima autoritet da ukaže na propuste i da da smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvještavanja.
Iz IMCG rekli su da medijski ombudsmani privatnih medija i samoregulatorno tijelo primaju relativno mali broj žalbi i da uglavnom izostaje njihovo proaktivno djelovanje.
„Njima je potrebno više resursa za unapređenje rada, za bolju promociju i veću vidljivost“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u slučaju ombudsmanke Radio Televizije Crne Gore, potrebna veća podrška menadžmenta te medijske kuće, kako bi ona mogla da izgradi autoritet i bude pouzdana adresa kojoj se građani obraćaju u zaštiti svojih prava.
Iz IMCG rekli su da dio sagovornika u istraživanju, iako svjesni političkog ambijenta i sve izraženijeg udaljavanja unutar same medijske zajednice, smatra da treba razmotriti nove modele za stvaranje jače samoregulacije.
„Uz podršku međunarodne zajednice i medijskih organizacija, treba pokrenuti raspravu o mogućem formiranju jedinstvenog, profesionalnog samoregulatornog tijela“, jedan je od zaključaka istraživanja.
Iz IMCG kazali su da država posljednjih godina finansijski pomaže samoregulaciju u medijima i da se u procesu izmjena medijskih zakona najavljuje i uvođenje obaveze za medije da razviju samoregulatorne mehanizme, kao preduslov za podršku države kroz Fond za medijski pluralizam.
Iz IMCG saopštili su da je istraživanje pokazalo da mediji nemaju etičke smjernice kako da urede važna pitanja poput moderacije sadržaja i upravljanja društvenim mrežama, borbe protiv dezinformacija i provjere istinitosti u reklamnom sadržaju.
IMCG je, kako su naveli, analizirao sadržaj etičkih dokumenata koja se odnose na medije, razgovarao sa novinarima, medijskim ombudsmanima, predstavnicima regulacije i samoregulacije, medijskim ekspertima i ispitivao potrebu za unapređenjem Kodeksa novinara Crne Gore.
Istraživanje IMCG pokazalo je da je medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija, koja ima autoritet da ukaže na propuste i da da smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvještavanja.
Iz IMCG rekli su da medijski ombudsmani privatnih medija i samoregulatorno tijelo primaju relativno mali broj žalbi i da uglavnom izostaje njihovo proaktivno djelovanje.
„Njima je potrebno više resursa za unapređenje rada, za bolju promociju i veću vidljivost“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u slučaju ombudsmanke Radio Televizije Crne Gore, potrebna veća podrška menadžmenta te medijske kuće, kako bi ona mogla da izgradi autoritet i bude pouzdana adresa kojoj se građani obraćaju u zaštiti svojih prava.
Iz IMCG rekli su da dio sagovornika u istraživanju, iako svjesni političkog ambijenta i sve izraženijeg udaljavanja unutar same medijske zajednice, smatra da treba razmotriti nove modele za stvaranje jače samoregulacije.
„Uz podršku međunarodne zajednice i medijskih organizacija, treba pokrenuti raspravu o mogućem formiranju jedinstvenog, profesionalnog samoregulatornog tijela“, jedan je od zaključaka istraživanja.
Iz IMCG kazali su da država posljednjih godina finansijski pomaže samoregulaciju u medijima i da se u procesu izmjena medijskih zakona najavljuje i uvođenje obaveze za medije da razviju samoregulatorne mehanizme, kao preduslov za podršku države kroz Fond za medijski pluralizam.
