Promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost, poručili suiz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom Svjetske nedjelje dojenja.
Kako se navodi, Svjetska nedjelja dojenja obilježava se svake godine u više od 170 zemalja, kako bi se povećao nivo znanja i svijesti o značaju i prednostima dojenja, i obezbijedila podrška dojenju u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta.
Tema koju je Svetska alijansa za akciju dojenja postavila za ovu godinu je „Dojimo i radimo, učinimo to mogućim“. Kako se navodi, izazovi na radnom mjestu sa kojima se žene suočavaju, ne ostavljaju prostor da dojenje djeteta bude dostupna opcija.
“Majkama je potrebno dovoljno vremena i podrške za dojenje. Radno mjesto treba odgovarajuće prostorije za dojenje kako bi postalo radno mjesto prilagođeno dojenju”, kaže se u saopštenju.
Nedjelje dojenja, kako se dodaje, imaju za cilj da podignu svijest o zdravlju i dobrobiti ishoda dojenja i važnosti podrške majkama da doje onoliko dugo koliko žele.
Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori koje je sprovela Uprava za statistiku tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a, pokazalo je da je procenat djece u romskoj populaciji mlađe od dvije godine koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja, porastao sa 20 odsto na 41 odsto.Navodi se da je taj procenat u opštoj populaciji porastao sa 14 na 24 odsto.
Iz IJZ su rekli da su podaci pokazali da je zdravstveno vaspitanje uticalo na povećanje zastupljenosti djece koja se isključivo doje u ranom djetinjstvu.
Kako su naveli, ciljevi Svjetske nedjelje dojenja su informisanje stanovništva o njihovoj ulozi u učvršćivanju karika lanca podrške dojenju, učvršćivanje dojenja kao dio zdrave i sigurne ishrane, angažovanje pojedinaca i organizacija u lancu podrške dojenju i podsticanje osnaživanja učesnika i sistema za promjene iz korjena.
“Dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljavanje potreba novorođenčeta za adekvatnom ishranom, te je dojenje ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki”, kazali su iz IJZCG.
“Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja, te isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci”, kaže se u saopštenju.
Iz IJZ su rekli da su sastav i količina majčinog mlijeka prilagođeni uzrastu djeteta i njegovim potrebama.
“Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom, dijete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije”, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, novorođenčetu dojenje obezbjeđuje pravilan rast i razvoj, podstiče razvoj i sazrijevanje imunog sistema, smanjuje rizik od gojaznosti, podstiče razvoj inteligencije, štiti od mnogih bolesti i infekcija, smanjuje rizik od pojave alergija i iznenadne smrti odojčeta.
Prednosti dojenja za majku su uspostavljanje emocionalnih odnosa s djetetom, smanjenje postporođajnog krvarenja, doprinosi normalizaciji tjelesne težine, smanjuje rizik od osteoporoze, malignih oboljenja dojke i jajnika, postporođajne depresije i pojave anemije.
“Kako bi se formirao pravilan odnos prema dojenju u zajednici, dojenje nije isključiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost”, rekli su iz IJZ.
Oni su kazali da je podršku majkama koje doje moguće obezbjediti na različite načine.
Kako se dodaje, tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica.
“Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška prijatelja, kao i zajednice u cjelini”, rekli su iz IJZ.
Oni su naveli da podrška društvene zajednice podrazumijeva stvaranje kutaka za dojenje na javnim mjestima, dojenje na radnom mjestu ali i sistemska edukacija kroz redovno obrazovanje djece i omladine.
Zablude u vezi sa dodjenjem su da ne mogu sve žene da doje, čekanje da “dobiju” pravo mlijeko, iako kolostrum, gusto žućkasto mlijeko, zadovoljava i količinu i sastav bebinih potreba u prvim danima života.
Kako se dodaje, zabluda je i da su bebama koje su hranjene majčinim mlijekom potrebni čaj i voda.
“Zatim da bolesne bebe ne bi trebale dojiti, da malokrvne majke imaju “loše” mlijeko, da majka ima mlijeko samo za jednu bebu, te da je najbolji sjedeći položaj prilikom dojenja, kao i da postoje velika ograničenja u ishrani porodilja i dojilja”, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su naveli da je tačno da dojilje treba da izbjegavaju upotrebu duvanskih proizvoda, alkohola i drugih psiho-aktivnih supstancija, gazirana pića, veće količine kafe, jake začine.
Oni su rekli da je potvrđeno da je kvalifikovano savjetovanje o dojenju ključno za poboljšanje stope dojenja i da treba započeti s ovim aktivnostim prije porođaja.
“Poboljšanje pristupa stručnom savjetovanju za dojenje može produžiti trajanje dojenja i promovisati isključivo dojenje, sa beneficijama za bebe, porodice i zajednicu”, kazali su iz IJZ.
Oni su naveli da je Radna grupa Ministarstva zdravlja uz podršku kancelarije UNICEF-a izradila “Smjernice za ishranu djece od 0-24 mjeseca”, u čijem početnom dijelu su objašnjene tehnike dojenja, prednosti i stanja koja mogu uticati na laktaciju, kao i način i vrijeme uvođenja nemliječne ishrane.
Te smjernice, kako se dodaje, namijenjene su roditeljima/starateljima, pedijatrima i svima koji se žele informisati o načinu ishrane odojčadi i djece do 24 mjeseca.
Smjernice se nalaze na sajtu Ministarstva zdravlja na linku https://www.gov.me/clanak/smjernica-za-pravilnu-ishranu-djece-uzrasta-od-0-do-24-mjeseca.
Navodi se da će IJZ podržati Svjetsku nedjelju dojenja promovisanjem tog događaja kroz ključne poruke na svom sajtu i putem društvenih mreža.