„Halda” decenijama zagađuje okolinu

Odlagalište otpada iz proizvodnje bivše Željezere, oko šest kilometara udaljeno od centra grada, u naselju Žirovnica, već desetak godina čeka najavljenu sanaciju, piše Dan.
Međutim, te lokacije, koja je zbog onoga što je decenijama na njoj odlagano nazvana „halda“, nema ni u jednom strateškom planu koji se odnosi na zaštitu životne sredine. Gotovo od osnivanja Željezare, šezdesetih godina prošlog vijeka, na tom mjestu odlagao se otpad iz proizvodnje koji inače sadrži materije opasne po okruženje i zdravlje ljudi.
„Deponija sadrži mješavinu otpadnih materijala gdje dominira rastresiti pepeo. Nije pravilno obezbijeđena i dostupna je prolaznicima. Njen južni dio se spušta u samo korito rijeke Gračanice i zbog velikog nagiba podložan je eroziji. U vrijeme velikih padavina Gračanica je bujična rijeka i opasni otpad se lako širi nizvodno, što dovodi do mnogo širih zagađenja“, pojasnio je Miodrag Karadžić, direktor Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN).
„Halda“ zauzima površinu od oko 12 hektara i prostire se u Žirovnici s obje strane glavnog puta prema Župi nikšićkoj. Poslednjih desetak godina, odnosno od uvođenja stečaja u Željezaru, fabrički otpad se na toj lokaciji ne odlaže, ali posledice prethodnog višedecenijskog taloženja opasnih materija iz proizvodnje, koje nikada niko nije ni pokušao da sanira, i danas istom mjerom štete okolini. Na odlagalištu se nalaze mulj od fabričkog kolektora, šljaka, prašina iz elektrolučne peći, vatrostalni materijal, kvarcni pijesak.
„Koliko je to opasan otpad pokazuju i rezultati analiza zemljišta na deponiji, kao i u obližnjem naselju Rubeža. Analize su pokazale povećan sadržaj olova, hroma, nikla, fluora, policikličnih aromatskih ugljovodinika i pet BC kongenera u odnosu na vrijednosti normirane pravilnikom“, navodi Karadžić.
Potreba, ne za sanacijom već za uklanjanjem te deponije, smatra on, postoji već pola vijeka, ali konkretnih pomaka nema iako je Crna Gora prije nekoliko godina usvojila Zakon o upravljanju otpadom, set strategija i podzakonskih akata koji je na to i obavezuju. Odlagalište je svojevremeno bilo u vlasništvu Željezare, ali kako su se mijenjale gazde takvu je sudbinu imala i „Halda“. Međutim, od nadležnih nije bilo moguće saznati u čijem je sada vlasništvu deponija, a vlasnik Željezare, kompanija „Toščelik“, otpad iz proizvodnje skladišti u proizvodnim halama i skladištima koja ne koristi.
„Da bi se s ovom vrstom otpada postupalo u skladu sa evropskim i našim zakonodavstvom, važno je natjerati Željezaru da njime upravlja u skladu sa zakonom i da obezbijedi lokaciju za njegovo skladištenje po standardima. Sada imamo situaciju da se otpad skladišti u krugu fabrike, pa je u direktnoj opasnosti od zagađenja rijeka Bistrica. Ne samo da se ne rješava problem „Halde“ već je napravljen i dodatni“, istakao je Karadžić.

Izostaje inicijativa mještana
Prostor koji zauzima „Halda“ je svega nekoliko stotina metara udaljen od prvih domaćinstava u Žirovnici i Rubežama. U kišnom periodu voda sa „Halde“ sliva se u okolne bašte, a u sušnom oba naselja su u oblaku prašine koja dolazi sa deponije. Međutim, ni mještani do danas nijesu pokrenuli nijednu ozbiljnu inicijativu da se odlagalište ili sanira ili ukloni. Za mnoge je „Halda“ već godinama deponija na koju odlažu razni otpad iz svojih domaćinstava, a pojedini su na tom odlagalištu našli mogućnost i eventualne zarade pa iskopavaju ostatke gvožđa, koje potom prodaju. Nerijetko oni koji sakupljaju sekundarne sirovine dovoze gume od vozila, gdje ih pale kako bi iz njih izvukli bakarnu žicu.