Savjetnik u direkciji za evropske integracije, međunarodnu saradnju i klimatske promjene Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – Jelena Ban, ugostila je specijalistu ekologije – Miloša Džiknića, ovogodišnjeg predstavnika Crne Gore na svjetskom kongresu mladih za klimatske promjene pod nazivom “YOUTH4CLIMATE” DRIVING AMBITION / MILANO, ITALIJA 2021 , i upoznala ga sa stanjem politika u Crnoj Gori u oblasti klimatskih promjena, uključujući razvoj niskokarbonske strategije.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP, priprema Treći dvogodišnji ažurirani izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama (TBUR). Projekat je počeo s implementacijom u septembru 2019, a predviđeno je da se finalizuje do kraja 2021. godine kada bi Izvještaj trebao biti predat Sekretarijatu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija (UNFCCC-a).

Iz Ministartva ističu da na međunarodnom nivou, Crna Gora je aktivan igrač, koji pokušava da preuzme dobrovoljno napredne obaveze izvještavanja, priprema se za nacionalne doprinose za period nakon 2020. godine i podržava EU u zagovaranju svojih ambicioznih ciljeva. Crna Gora je jedna od manjih država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija – UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009 % od ukupne globalne emisije.

Crna Gora jeste mali emiter ali zato je ugrožena klimatskim promjenama, pa stoga smatramo veoma pozitivnim sve napore usmjerene na adaptaciju na klimatske promjene, jer kao mali emiter ne možemo doprinijeti značajno globalnom smanjenju, iako je važno da i male zemlje kao i svaki pojedinac imaju odgovorno ponašanje i zalažu se za energetsku efikasnost i niskokarbonski razvoj. Svjedoci smo da klimatske promjene predstavljaju rastući izazov i da se sveukupni klimatski uslovi nepovratno mijenjaju i negativno utiču na sigurnost, zdravlje, standard i kvalitet života ljudi u čitavom svijetu. Regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada su među najosjetljivijim regionima koji su izuzetno pogođeni ovim promjenama. Štete sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika tokom prethodne decenije u Crnoj Gori najvidnije su u pogledu šteta na infrastrukturi, poljoprivrednom zemljištu i gazdinstvima, šumskim ekosistemima, obalnom pojasu, turizmu i privredi.

Sve ukazuje na to da klimatske promjene idu u smjeru globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem, shodno tome neophodno je raditi na podizanju javne svijesti građana o relevantnosti teme klimatskih promjena kao i boljem razumijevanju fizickih, hemijskih i bioloških karakteristika ugljenika, kao elementa od najvećeg značaja za klimatske promjene i na taj način unaprijediti obrazovanje o klimatskim promjenama u opštem obrazovanju.

Prema riječima specijaliste ekologije – Miloša Džiknića: “Još uvijek je moguće, uz političku volju i široku lepezu tehnoloških mjera, ograničiti povećanje globalne srednje temperature na dva stepena Celzijusa iznad preindustrijskog nivoa. Da bi se to postiglo, potrebno je hitno kolektivno djelovanje na svim nivoima. Obrazovanje o održivom razvoju, a samim tim o klimatskim promjenama od suštinskog je značaja za dostizanje ovog cilja za sve zemlje pa tako i za našu.”