Na radnoj skupštini Udruženja hotela Crne Gore (MHA) saopšteno je da crnogorski hotelijeri još nemaju kvalitetan kadar, a za brže rješavanje aktuelnih problema neophodno je da imaju predstavnika u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam.

Predsjednica MHA, Dragica Drekalović, kazala je da crnogorski hotelijeri nemaju kvalitetan kadar, iako je Zavod za zapošljavanje (ZZZ) uložio značajna sredstva u prekvalifikaciju.
„Nemamo ni konobare, ni kuvare, iako je ZZZ uložio velika sredstva za prekvalifikaciju kadra. Međutim, nama i pored svega nedostaje kvalitetan kadar. Imamo desetak doktora nauka neuposlenih, a nemamo onih koji treba da podignu turizam u Crnoj Gori i da ojačaju standarde sa hotelima“, rekla je Drekalović, prenosi PR Centar.
Ona smatra da je neophodno da u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam bude predstavnik MHA, koji bi prenosio probleme hotelijera i restoratera u cilju njihovog rješavanja.
Takođe, ona je podsjetila da problem i dalje predstavlja podizanje standarda, iako je na tom planu održano mnogo kurseva i dogovara sa stručnjacima iz inostranstva.
„Puno smo radili na poboljšanju standarda, zajedno sa svim hotelijerima. Uveli smo HACAP. Radili smo i na prepoznavanju turističke destinacije Crne Gore, jer nestankom stare Jugoslavije nestala je Crna Gora i turistička destinacija“, rekla je Drekalović.
Izvršni direktor MHA i Zanatske komore, Boris Marđonović, saopštio je da su u toj asocijaciji radili sa članovima na utvrđivanju gorućih problema koje treba rješavati i predlogu mogućih rješenja donosiocima odluka.
„To smo uradili i usaglasili. Imamo zvanične stavove 152 člana MHA. Pored hotelijera, naše udruženje obuhvata i restoratere, turističke agencije, prevoznike i priređivače manifestacija i jedan dio privatnog smještaja“, rekao je Marđonović.
Vršilac dužnosti Uprave za inspekcijske poslove, Ilir Harasani, ocijenio je da je siva ekonomija rana društva i da bi na njenom suzbijanju trebalo zajednički raditi.
„U poslednjih dva i po mjeseca, koliko sam na funkciji, tražio sam izvještaj. Ukupno je bilo 11,29 hiljada kontrola koje smo izvršili na osnovu inicijative našeg plana i utvrdili 1,71 hiljadu nepravilnosti, izrekli 857 kazni i prekršajnih naloga od ukupno 346 hiljada EUR“, naveo je Harasani.
Menadžer sektora rizika Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Vladislav Dulović, saopštio je da je ta institucija u prethodnom periodu u velikoj mjeri podržala turizam i ugostiteljstva, navodeći da tome u prilog govori činjenica da u njenom portfoliu preko 30 odsto čine krediti dati tom sektoru.
„Tokom prethodne godine, oko 40 odsto svih plasmana bankarskog sektora, uključujući IRF, pripao je IRF-u. Mi smo prethodne godine plasirali preko 700 kredita u vrijednosti oko 140 miliona. Za sektor turizma i ugostiteljstva plasirano je preko 50 miliona, gdje smo imali situaciju da su pojedine poslovne banke potpuno obustavile kreditiranje turizma“, naveo je Dulović.
Član MHA i vlasnik turističke agencije u Budvi, Veselin Ćulafić, kazao je da se turizmu se mora pomoći, ali i da nadležni organi treba da pokažu više fleksibilnosti i razumijevanja za probleme koji su svakodnevni.
„U turizmu Crne Gore smo počinjali tri puta sa nulom – zemljotres, ratovi, pandemija. Molim sve inspekcijske službe da malo pokažu razumijevanja. Preventivno djelovati dokle se god može. Ukoliko neko stvarno želi da ponavlja istu grešku, njega treba kazniti, ali ne i onoga kojeg prvi put prekontrolišete“, naveo je Ćulafić.
Sjednici skupštine MHA prisustvovalo je 14 članova sa pravom glasa, što nije bilo dovoljno za kvorum, pa su izbori za predsjednika i članove upravnog odbora odloženi za sljedeću sjednicu, za sedam dana.