Doktori primaju pare i poklone, ali korupciju niko ne prijavljuje

Iako u nikšićkim zdravstvenim ustanovama ima korupcije, niko od građana je nikada nije prijavio. To pokazuju istraživanja ankete novinara “Mladiinfo Montenegro” o korupciji u nikšićkom zdravstvu, u kojoj od 87 ispitanika niko nije prijavio ovo krivično djelo.

“Ne pada ljudima na pamet da prijavljuju. Naročito neko ko je bolestan ili ko se porađa, samo želi da što prije završi sa bolnicom i dobije njegu koja mu je potrebna”, kazala je jedna od ispitanica.

Gotovo svi, 81 ispitanik, novinarima je potvrdio da je imao iskustva sa korupcijom u nikšićkom zdravstvu, od čega je skoro polovina, njih 37, navelo da je imalo ličnog iskustva sa istom. Oko 54 odsto ispitanika tvrdi da je čulo za korupciju, dok je samo dvoje kazalo da ne bi znali da li ima te pojave u nikšićkim zdravstvenim ustanovama.

Kada je riječ o tipu korupcije, 47 odsto, odsnosno 41 ispitanik, odgovorio je da pacijenti doktorima daju novac, njih 33 tvrdi da je riječ o poklonima, dok je troje navelo usluge na osnovu poznanstva.

Od građana koji su imali lična iskustva sa korupcijom, kod 24 njih (64 odsto) se to desilo u nikšićkoj Opštoj bolnici, a 13 ispitanika (35 odsto)  tvrdi da su istu iskusili u Domu zdravlja. Ispitanici koji su imali indirektno iskustvo, čuli su za korupciju u obje ustanove.

Na osnovu razgovora sa građanima, koje su novinari “Mladiinfo Montenegro” radili u okviru ankete, korupcija je najviše prisutna u porodilištu i na hirurgijama. Rijetki su bili građani koji su spremni da govore o svojim iskustvima, a od muškaraca su mnogo “pričljivije” bile Nikšićanke.

“Na porodilištu je dosta korupcije, ali mislim da ne pada ljudima na pamet da prijavljuju. Naročito neko ko je bolestan ili ko se porađa, samo želi da što prije završi sa bolnicom i dobije njegu koja mu je potrebna”, kazala je jedna od ispitanica.

“Ima korupcije u zdravstvu, a najviše je zastupljena u hirurgiji, neurohirurgiji odnosno kod doktora koji rade operacije. Ima ih koji traže otvoreno, a ima i da se podrazumijeva da se novac da. Mada i u porodilištu je dosta zastupljeno. Tu se zna da ide novac doktoru, a čokolada ili bombonjera sestrama”, kazala je druga ispitanica.

Jedan od ispitanika tvrdi da nije lično davao novac, ali da je to činila njegova uža porodica.

“Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da ima korupcije u zdravstvu, ali sam čuo od moje uže porodice da su davali novac doktoru, on im nije tražio niti izrekao cifru koju želi da primi, ali kad mu se ponudio novac on ga je bez razmišljanja uzeo i stavio u svoju ladicu, posle se pravio kao da ništa nije bilo. Oni ne traže direktno novac, ali se u vazduhu zna da se mora častiti”, kazao je.

Jedna Nikšićanka smatra da se za “pravu njegu” u Opštoj bolnici podrazumijeva podmićivanje svakog, od medicinskih sestara do doktora.

“Toga ima iza svakog ćoška bolnice, od uzimanja ultrazvuka, pa do zakazivanje pregleda koji se čekaju mjesecima, pa do same brige doktora prema pacijentima”, pojasnila je.

Jedna od bivših pacijentkinja u porodilištu Opšte bolnice tvrdi da medicinski radnici mladim majkama sugerišu da koriste adaptirano mlijeko za bebe, uprkos tome što je reklamiranje takvih proizvoda u zdravstvenim ustanovama zabranjeno.

“Neiskusnim majkama se nudi besplatno adaptirano mlijeko, uz objašnjenje da će beba od njega ‘bolje spavati’ i da je dobro da se majka malo ‘odmori’. Nakon nekoliko dana bezuspješnih podoja, majkama se sugeriše da nisu u stanju dojiti dijete i predlaže im se korišćenje adaptirane formule. S obzirom na to da je reklamiranje bilo kakvih zamjena za majčino mlijeko zabranjeno međunarodnim kodeksom, proizvođači nude besplatne uzorke porodilištima u saradnji sa zaposlenima koji za to dobijaju određenu novčanu nadoknadu. Vrlo je teško prijaviti ovakav vid korupcije, jer se predstavlja kao pomoć i briga o majci i djetetu”, pojasnila je.

Prema Etičkom kodeksu Ministarstva zdravlja zaposleni ne smije tražiti plaćanje naknade za vršenje poslova za koje ono nije propisano.

“Zaposleni ne smije zahtijevati ili primati poklone, ponuđene koristi, povlastice ili obezbjeđivati drugu korist za sebe lično, bliske rođake, prijatelje ili druga pravna i fizička lica sa kojima ostvaruje privatni, poslovni ili politički kontakt i saradnju, šta se ne odnosi na poklone koji su regulisani Zakonom o sprečavanju sukoba interesa”, piše u Etičkom kodeksu.

Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa doktori ne smiju primati poklone, čija vrijednost prelazi 50 eura. Sve preko toga će se smatrati korupcijom, što je u krivičnom zakoniku okarakterisano kao teže krivično djelo.

Prema istom kodeksu zaposleni ne smije dozvoliti da njegov lični interes utiče na zakonito, objektivno i nepristrasno vršenje poslova. Zaposleni neće koristiti povoljnosti poslova koje vrši za ostvarivanje ličnih interesa i izbjegavaće svaki mogući ili stvarni konflikt interesa i ukazivati na prepoznati konflikt interesa drugih zaposlenih.

Prema Zakonu o zdravstvenoj njezi medicinski radnici su odgovorni ako stave privatni interes ispred javnog interesa i vršenje poslova koristite za sticanje imovinske ili neimovinske koristi.

Tekst je urađen u okviru projekta „Penicilin za korupciju“, koji je podržan kroz program “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) iz Podgorice, finansiran iz sredstava Evropske unije.