Danas su Svete Trojice ili Duhovi

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Silazak Svetog Duha na apostole – Svete Trojice ili Duhove.

Duhovi se uvijek obilježavaju pedeseti dan poslije Vaskrsa i deseti dan poslije Spasovdana. Duhovi predstavljaju i “rođendan” hrišćanske crkve, a nazivaju se još i Trojice, Trojičin dan, Silazak svetog duha na apostole. Kod Srba i još češće kod Rusa i Grka, taj praznik se zove i Pedesetnica.
To je treći praznik po značaju, poslije Vaskrsa i Božića, i kao oni, takođe se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cijele sedmice, ne posti se, to je takozvana trapava nedjelja.
Taj praznik je uvijek u nedjelju, na pedeseti dan od Vaskrsa. Crkveno učenje kaže da je neposredno pre Vaznesenja, Hristos obećao učenicima da će se ubrzo „izliti blagodet Duha Svetog“ na njih, što se desilo 50 dana od vaskrsnuća.
Taj praznik se naziva još i Trojica jer je – po učenju – Hristos obećao, Bog Otac dozvolio, a Sveti Duh sišao.

U pedeseti dan od Hristovog Vaskrsenja, sa neba iznad kuće u kojoj su boravili apostoli i Presveta Bogorodica nastade buka.
Poče da duva jak vjetar, pojavi se jaka svijetlost. Iznad glave svakog od apostola stvori se po jedan plameni jezik. “Tada se svi ispuniše Duhom Svetim, pa počeše govoriti drugim jezicima – kako im je duh davao da govore.” (Djela apostolska 2;4).
Oko kuće počeše da se skupljaju ljudi, jer čuše jaku buku. Tada apostoli izađoše iz pred narod i počeše da propovijedaju o Isusu Hristu.
Narodu se prvi obratio Sveti apostol Petar, koji reče kako su Jevreji učinili veliki grijeh zato što su razapeli Hrista, iako su vidjeli da ga je Bog proslavio. Još im reče da Hristos Vaskrsao i na nebo se uzneo, te da je On poslao Svetoga Duha na apostole. Dokaz blagodati Duha Svetoga je to što apostoli govore raznim jezicima, koje ranije nisu znali.

Narod upita “braćo šta da činimo? Petar im reče: pokajte se i neka se svako od vas krsti u ime Isusa Hrista za oproštenje svojih grijehova, pa ćete primiti dar Duha Svetoga. Jer je za vas to obećanje i za vašu djecu” (Djela apostolaska 2;37,38,39).

Tog dana se u Jerusalimu krstilo tri hiljade ljudi. Poslije ovoga Sveti apostoli krenuše po svijetu da šire Hristovu nauku.
Broj hrišćanjna se povećavao iz dana u dan. Iako su ih neprijatelji Hristove nauke gonili i mučili, a neke i ubijali, ipak nisu uspjeli da ih spreče u propovijedanju i služenju Hristu Bogu i Njegovoj Svetoj Crkvi. I pored svih teškoća pravoslavna vjera se proširila, tako da je ceo svijet upoznat sa Hristovom naukom.

Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem.
Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem.
To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovijesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.
Na Duhove u hramu narod plete vjenčiće od trave koje poslije nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vjenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.