Zbog planirane pauze u radu Termoelektrane (TE) Pljevlja, koja će od aprila do novembra 2025. godine biti van funkcije zbog ekološke rekonstrukcije,
Crna Gora će se suočiti s deficitom od 750 GWh električne energije. Ovo će značajno uticati na ekonomsku i energetsku sliku zemlje, pokazuje Energetski bilans za 2025. godinu, koji je usvojila Vlada.
Pauza u radu TE Pljevlja, najvećeg proizvođača električne energije u zemlji, preobličiće Crnu Goru iz značajnog izvoznika u zavisnog uvoznika struje. Procjenjuje se da će uvoz nedostajuće energije koštati preko 100 miliona eura po trenutnim cijenama na berzi. Osim povećanja trgovinskog deficita, ovo će vjerovatno usporiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i potencijalno dovesti do rasta cijena električne energije za potrošače.
Prema energetskom bilansu, EPCG planira da tokom prvog kvartala 2025. napuni akumulacije hidroelektrana Piva i Perućica kako bi se nadoknadila proizvodnja tokom zastoja u radu TE Pljevlja. Uz to, planirana je proizvodnja iz novih solarnih elektrana na brani Vrtac i krovovima Željezare.
Međutim, proizvodnja hidroelektrana zavisi od hidroloških uslova, a sušni periodi, poput ovogodišnjeg, mogu dodatno pogoršati bilans.
EPCG je već unaprijed ugovorila dio nedostajuće energije (50 GWh) po cijeni od 100 eura/MWh, što je dvostruko više od cijene po kojoj prodaje struju domaćim potrošačima. S obzirom na trenutne tržišne cijene od 140-160 eura/MWh, kompanija bi mogla biti primorana da poveća cijene za potrošače kako bi pokrila troškove uvoza.
Energetska tranzicija i evropski standardi
Proizvodnja iz TE Pljevlja čini ključni dio domaće energetske slike – 38% ukupne proizvodnje u 2024. godini, dok će naredne godine taj udio pasti na 20%. Evropska unija zahtijeva smanjenje upotrebe termoelektrana, ali ministar energetike Saša Mujović traži produženje njenog rada za još 10-15 godina, kako bi Crna Gora osigurala alternative u obnovljivim izvorima energije.
Ukupna potrošnja struje za 2025. procijenjena je na 3.243 GWh. Domaćinstva će potrošiti 1.500 GWh, dok će industrijski sektor, uključujući bivše energetske gigante poput Kombinata aluminijuma, činiti samo 1,4% ukupne potrošnje.
Tehnički gubici na mreži planirani su na 447 GWh, što je blago smanjenje u odnosu na 2024. godinu.
Energetski bilans za 2025. godinu naglašava potrebu za bržom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije i većom efikasnošću u upravljanju resursima, kako bi Crna Gora osigurala stabilnost svog energetskog sistema i smanjila zavisnost od uvoza.
Izvor: Vijesti
