Očekuje se da cijena nafte na međunarodnom tržištu raste do kraja godine, što znači da će biti novih poskupljenja goriva, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Danijela Jaćimović.

Ona je za Gradsku televiziju, kazala da je svjetska ekonomija počela da se oporavlja i da bi uskoro trebalo da se cijene osnovnih životnih namirnica stabilizuju.
“Ogromna ponuda, sa nultom tražnjom tokom pandemije, uticala je na izuzetan pad cijena nafte, tako da je u novembru 2020. cijena barela dostigla istorijski minimum. Odnos ponude i tražnje je ključan za određivanje cijene nafte, gdje sada zemlje OPEK-a vrlo oprezno povećavaju proizvodnju da opet ne bi došle u određene probleme, a žele i da profitiraju kroz rast cijena i nadoknade gubitak”, objasnila je Jaćimović.
Vodeći svjetski investitori, dodaje, projektuju rast cijena nafte do kraja godine na 90 dolara po barelu, pa se može očekivati poskupljenje tog i ostalih derivata na lokalnim tržištima.
Međutim, kako ističe, svjetske prognoze su da će 2022. donijeti stabilizaciju, odnosno da će ponuda i tražnja biti više izjednačena, te da će u prvoj polovini naredne godine doći do stabilizacije cijena nafte.
Upozorava da nebi trebalo praviti ishitrene odluke, već sačekati reakciju tržišta i u skladu sa tim postupati.
Cijene hrane porasle za 30 odsto; zabrinjava inflacija
Svjetska procjena je da su cijene hrane porasle za 30 odsto u toku ove godine, što globalno predstavlja rizik i razlog za zabrinutost, upozorava Jaćimović.
“Tokom 2021. osim rasta cijena energenata i hrane, imamo i rast cijena nekretnina, pa su ova tri faktora uticala na izražen rast inflacije i to je ono što zabrinjava globalne donosioce odluka”, navela je ona.
Svijet se, naglašava, suočava sa najvećom inflacijom u posljednjih 10 godina.
“Ona za zemlje eurozone iznosi do 3 – 3.5 odsto, kod manje razvijenih od 5.5 – 6 odsto i ono zabrinjava je šta će se dešavati sa inflacijom u narednim mjesecima. Centralni bankari su čvrsti u stavu da je to kratkoročno i da neće doveti do spirale inflacije. Poruke iz eurozone su jako optimistične i očekuju stabilizaciju do 2022. godine”, rekla je Jaćimović.
Crna Gora je, podsjeća, vezana uz euro i ne bi trebalo očekivati snažnu ekspanziju inflacije, ali ipak, u manjim zemljama neće tako lako nestati.
Javni dug na istorijskom maksimumu
O inflaciji raspravljaju i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.
“Inflacija se ozbiljno mora tretirati, jer ukoliko se ne stabilizuje, može da utiče na rast kamatnih stopa, što znači da bi opterećenje duga poraslo. Tokom krize, javni dug je porastao oko 100 odsto u odnosu na prije pandemije. Sada je na istorijskom maksimumu kod svih zemalja, upravo zbog izdašne pomoći koja je data građanima i privredi”, poručila je Jaćimović.
U takvim uslovima predlozi MMF-a su, zaključuje, ozbiljna monetarna i fiskalna politika i kontrolisanje platnih bilansa.
Izvor: RTCG