U Crnoj Gori najveći broj povreda i smrti na radu dešava se u građevinskoj djelatnosti, uglavnom zbog neprimjenjivanja propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu.
Poslodavci ne obezbjeđuju korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu, zaposlene ne osposobljavaju za bezbjedan i zdrav rad, ne obezbjeđuju ljekarske preglede o zdravstvenoj sposobnosti.
Najčešće se ne poštuju mjere postavljanja zaštitnih ograda i drugih mjera koje sprečavaju pad sa visine ili u dubinu u građevinskom sektoru – kazao je Popović.
Od početka godine izdato je 399 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 137.200 eura. U 364 slučaja utvđeno je da poslodavac ne nabavlja i ne izdaje na upotrebu zaposlenima sredstva za rad neophodna za njihovo radno mjesto sa stručnim nalazom i ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite na radu.
Takođe je konstatovano da poslodavac nije nabavio, izdao na upotrebu i nije obezbijedio korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu u 214 slučajeva, rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa posebnim uslovima rada, odnosno povećanim rizikom – 376, bez evidencije iz oblasti zaštite i zdravlja na radu – 99, poslodavac nije preduzeo potrebne mjere i nije odredio zaposlene za pružanje prve pomoći, zaštitu od požara i evakuaciju zaposlenih – 72, kao i neposjedovanje akta o procjeni rizika za sva radna mjesta u 68 slučajeva – kazao je Popović.
Mirela Kalamperović iz organizacije ADP-Zid koja je započela projekat ,,Gradimo zdravo okruženje za građevinare“ kazala je da je zdrava, motivisana i zadovoljna radna snaga važna za socijalnu i ekonomsku dobrobit svake države.
Zaštita i zdravlje na radu doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa. Nizak nivo zaštite i zdravlja na radu utiče na: sniženje motivacije, smanjenje radnog učinka, povećanje fluktuacije, povećanje broja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, povećanje stope bolovanja i povećanje stope invaliditeta. Umorni, demotivisani i nezadovoljni zaposleni nijesu produktivni, efikasni i kreativni pri radu, a iz toga proizilaze najveći gubici za poslodavca – kazala je Kalamperović.
Ona je kazala da poslodavac, koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu, investira više od propisanog minimuma, pa se na taj način postiže odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu.
Opasnosti koje dovode do rizika po bezbjednost građevinskih radnika su poznate već neko vrijeme i u mnogim državama poslodavci i radnici sprovode kontrolne mjere kako bi smanjili rizik od povreda na radu.
Međutim, isto se ne može reći kad je u pitanju izloženost opasnostima koje povećavaju rizik od profesionalnih oboljenja. Ovo je možda posljedica nedostatka vidljivosti ovih opasnosti ili u pojedinim slučajevima, nedostatka znanja o opasnosti i rizicima povezanim sa njom – kazala je Kalamperović.
Ona poručuje da dobro psihosocijalno okruženje poboljšava dobre performanse i lični razvoj, kao i mentalno i fizičko blagostanje radnika, Evropski pakt za mentalno zdravlje i blagostanje prepoznaje promjenjive zahtjeve i sve veće pritiske na radnom mjestu te podstiče poslodavce na sprovođenje dodatnih, dobrovoljnih mjera za promovisanje mentalnog blagostanja čemu ADP-Zid i teži ovim projektnim prijedlogom.
Kako je navela Kalamperović glavne opasnosti po zdravlje u građevinskom sektoru su: muskuloskeletni poremećaji: povrede leđa i drugih mišića i zglobova; dermatitis: crvenilo i upala kože povezani sa izlaganjem opasnim supstancama poput cementa i razređivača; respiratorna oboljenja prouzrokovana udisanjem opasnih substanci, npr. respirabilnog kristalnog silicijum disoksida (RCS); gubitak sluha prouzrokovan bukom: gluvoća ili tinititis prouzrokovani izlaganjem visokim nivoima buke; vibracioni sindrom šake i ruke: bol i utrnulost prstiju i ruku prouzrokovani upotrebom vibracionih alatki; toplotni udar: izloženost visokim temperaturama, naročito tokom ljetnjih mjeseci u nekim regionima; stres izazvan prevelikom količinom posla i predugim radnim vremenom uvedenim kako bi se ispunili izuzetno kratki rokovi.
Izvor: Pobjeda