Mobing teško dokazati

Inspekcija rada tokom 2016. godine primila je četiri prijave za mobing, što je upola manje nego u 2015. godini kada je bilo osam prijava u kojima su u tri slučaja žrtve bili muškarci, a u pet žene.

Prema riječima Angeline Međedović inspektorke rada podnosioci inicijativa su upućivani prvenstveno na zaštitu kod poslodavca, a potom na sudsku zaštitu ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

” Od ukupno 1.814 podnijetih inicijativa Inspekciji rada u 2015. godini, osam se odnosilo na mobing, tri muškarca i pet žena”, objasnila je Međedović a prenosi Analitika.

O mobingu se, kaže, sve više priča, zaposleni se edukuju i ohrabruju da o tome ne ćute, već da procesuiraju takve slučajeve, pa se stiče utisak da su slučajevi mobinga u porastu, iako se na osnovu prispjelih prijava inspekciji to ne bi moglo reći.

“Mobing je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, koje se ponavlja, a koje predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog koje izaziva strah, poniženje pogoršanje uslova rada i dovodi do toga da se zaposleni izoluj e ili navede da sam podnese otkaz i napusti posao… Mober može biti poslodavac u odnosu na zaposlenog (vertikalni mobing), zaposleni prema drugom zaposlenom (horizontalni mobing), ili treće lice sa kojim zaposleni ili poslodavac dolazi u kontakt prilikom obavljanja poslova na radnom mjestu”,precizirala je Međedović.