Biser naše obale je pod uticajem prirode i čovjeka svakim danom sve više pogođen.
Ne samo da su jaki talasi osujetili pokušaje da se kamenim nasipima spasu ugroženi objekti na prvoj liniji, već je more prodrlo u zaleđe nudustičkog naselja koje je osvanulo u vodi. Pokazalo se da su najavljivane mjere debelo zakasnile. Iako je poštovanje procedura neminovno, priroda je bila neumoljiva.
Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor HTP Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, intenzitet erozije plaže na Adi Bojani je dostigao tolike razmjere da se lako da zaključiti da je moralo ranije krenuti sa mjerama koje bi usporile ovaj proces.
” Načinjena je velika materijalna šteta, ostaci restorana Maestral i nekoliko smještajnih jedinica će morati da se uklone jer su totalno uništeni. Sve ovo ukazuje da su štete ogromne. Projekat hitnih mjera koji je ovih dana trebalo da počne predviđa postavljanje napera na ušću rijeke Bojane dužine 130 metara od čega 100 metara u moru i nasipanje iskopanog pijeska koji treba da obezbjedi minimum 45 metara širinu plaže. Javno preduzeće ,,Morsko dobro“ je izdvojilo 50.000 eura za ovaj projekat privremenog rješavanja problema, što će svakako biti nedovoljno i sa tim sredstvima se ne može obezbjediti nasipanje plaže, kao što piše u projektu “, smatra Đakonović.
Čekajući napere
Nedavno je prof. dr Sava Petković iz Beograda po nalogu Ministarstva održivog razvoja i turizma napravio kratkoročni projekat zaštite kupališta na Adi Bojani koji će se hitno primijeniti do momenta kada bude moguća primjena Studije očuvanja i revitalizacije plaže na tom području, a sastojaće se u postavljanju napera (zaštitnih nasipa) na zapadnom kraju Ade Bojane.
Postavljanje napera još nije počelo.
Bungalovi u vodi
U međuvremenu, HTP Ulcinjska rivijera pokušava da spasi objekte. Prvi bungalovi su već u vodi. Uništeni. Trenutno se obavljaju hitne mjere da se objekti sačuvaju, ali zbog naleta jakog juga, nijesu dale rezultate.
U koordinaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Opštine Ulcinj počeli su i radovi zaštite objekata Ulcinjske rivijere na Adi Bojani. Morsko dobro i Opština Ulcinj su se odazvale zahtjevu za pomoć HG Ulcinjska rivijera, u kojem su se pozvali na nedostatak sredstava da zaštite i osiguraju objekte u vlasništvu ove hotelske grupacije.
Opština Ulcinj je učestvovala u nabavci kamena potrebnog za pravljenje kamenog nasipa ispred ugroženih objekata, a Javno preduzeće transportuje i postavlja 30 kamiona kamene mase i vreća sa pijeskom ispred kamenih nabačaja. Radovi na terenu su u toku, a ukupna vrijednost ovog posla iznosi oko 22.000 eura.
Čovjek i priroda
Prema riječima Đakonovića, nekoliko je prirodnih i antropogenih faktora koji uzrokuju nestanak Ade.
” U prirodne su svakako, klimatske promjene koje utiču na rast nivoa mora i sve veći talasi, morske struje… Prošle godine je izmjeren kod Dubrovnika talas visine 11 metara, i na takve prirodne momente ne možemo uticati. Ali brojni su i faktori koje uzrokuje čovjek, kao što su brane na rijeci Drim, nekontrolisana eksploatacija pijeska, ogroman broj kućica u desnom kraku rijeke Bojane… “, kazao je Đakonović.
Za sve navedene uzroke, kategoričan je on, treba tražiti riješenje, ali ono što prvo treba uraditi je nasipanje plaže sa ogromnih količina pijeska koji je izvađen iz Bojane i nalazi se na obalama rijeke.
” Napominjem da bi se taj pijesak vjerovatno svojim prirodnim putem taložio na Adi. Na kraju, ovo je problem sa kojim država mora da se uhvati u koštac, ako želi da sačuva ovaj prirodni dragulj gdje se turistička djelatnost odvija preko pola vijeka i nešto po čemu smo poznati u cijelom svijetu “, ističe Đakonović.
Trajno rješenje će, smatra on, biti definisano u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani koje je za potrebe tadašnjeg Ministarstva turizma i održivog razvoja a do početka decembra trebao da uradi prof. dr Petković.
” Još nijesmo dobili ni nacrt ovog projekta tako da ga ne možemo komentarisati. Vrijeme nam više nije saveznik tako da ovaj proces treba što prije privoditi kraju kako bismo bili u stanju da ovo teško stanje krenemo popravljati “, kazao je Đakonović.
Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani je trebala da bude usvojena polovinom decembra, međutim do toga nije došlo i prema našim nezvaničnim informacijama predstavljanje ovog dokumenta građanima očekuje se tek poslije praznika.
I dok ribari ukazuju da je plaža počela rapidno da nestaje od kako je krenulo vađenje pijeska sa ušća u ogromnim količinama, u Upravi za vode smatraju da to ne može biti uzrok, jer je, kako navode, sve rađeno po projektu koji je strogo definisan.
Vlasnici objekata na Adi su ukazali da se, od kada su počeli radovi na održavanju desnog rukavca, plaža smanjila za više od 50 metara i da je ugrožen biodiverzitet.
Nadležni su 2018. započeli iskopavanje pijeska iz desnog rukavca rijeke Bojane – ovaj rukavac bio je gotovo potpuno zapušen – umjesto 20 odsto, kolika bi protočnost trebala da bude, prije tri godine iznosila je svega tri odsto.
Za pola vijeka nestalo 420.000 metara kvadratnih
Posljednjih godina došlo je do dramatičnog povećanja intenziteta erozije plaže na Adi Bojani, posebno na njenom zapadnom dijelu. Nakon nevremena sredinom oktobra ove godine, praćenog dejstvom talasa linija obale se ponovo povukla do prvih kuća turističkog naselja i nanijela ozbiljne štete. Dakle ove godine je ugroženost objekata HTP Ulcinjske rivijere najizraženija, ali je svakako bila prisutna i ranije.
Sa pojasa između lijevog i desnog rukavca rijeke Bojane od 1972. godine do danas nestala je površina pjeskovite plaže koja bi mogla da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Intenzivni erozivni procesi između lijevog i desnog rukavca Bojane, gde se nalazi i današnje nudističko kupalište, za proteklih 50 godina doveli su do smanjenja plaže za 420.000 metara kvadratnih pokazalo je njihovo istraživanje.
Dosadašnji pokušaji da se revitalizuje plaža na Adi Bojani nijesu dali zadovoljavajuće rezultate. Najprije, radovima na revitalizaciji plaže nijesu prethodili nikakvi terensko-istražni i studijski radovi, niti je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija. Osim toga, količina nasutog pijeska bila je nedovoljna da bi se uspostavila nekadašnja širina plaže, a pored toga more je za kratki period odnosilo taj pijesak.
Studija i nove mjere to bi trebalo da definišu i riješe.
Izvor: Standard.me