Slavka Božović naša sugrađanka, draga pjesnikinja kaže da jako voli da čita.
“Još od malena volim da se družim sa knijgom. Ona je moja duhovna hrana. Čitajući sebe nadograđujem i duhovno obogaćujem. Upoznajem poznate ličnosti, razne kulture, zalazim u interesantne oblasti, upoznajem različite svjetove….
Čitajući usavršavam rečnik i unapređujem komunikacione sposobnosti sa ljudima ne samo iz okruženja već iz čitavog svijeta.
Dalje, čitajući budim maštu, zalazim u svijet snova te tako se rađaju inspiracije za neke nove poetske letove. Čitanje me opušta i smiruje, poput sedativa na moj organizam djeluje. Imam osjećaj da svaka novopročitana stranica svojim magičnim dahom dušu mi miluje. Čitanje me podstiče na kreativnost i udaljava od problema”, kazala nam je Slavka.
On dalaje kaže da je knjiga je prozor u svijet.
” A meni je taj prozor pružio daleke vidike da ostvarim svoje snove i postignem veoma zavidne rezultate kako na domaćoj tako i na svjetskoj književnoj sceni”, ističe ona.
Najupečatljiviji utisak na Slavku je ostavio roman Lava Nikolajeviča Tolstoja i neprevaziđena “Ana Karenjina”.
Roman “Ana Karenjina” smatra se najvećim romanom u svjetskoj književnosti. On obrađuje ekonomske i društvene odnose kao i porodične teme u Rusiji 70-tih godina XIX vijeka. Takođe i ljubavni životi žena iz visokog društva, problem braka i porodičnog života,moralno posrnuće pojedinaca i društva u cjelini.
Mjesto radnje je Petrograd – Moskva.
Suština romana je Anin brak sa Aleksejom Karenjinim zasnovan na društveno prihvatljivom – racionalnom i destruktivne ljubavne veze sa grofom Vronskim.
Njena ljubav prema Vronskom preovladala je nad razumom.
Rastrzana između braka i ljubavi sve više je gubila tlo pod nogama, te sve dublje tonula. Svjesna svojih katastrofalnih grešaka sebe je zavaravala, tješeći se da nije uradila ništa loše a u dubini bića osjećala je grižu savjesti i sramotu zbog kršenja moralnih normi.
Gušeći se veoma dugo u svom nemiru zbog svega učinjenog često je “prelistavala” mračne slike sa željezničke stanice i nesreće koja se dogodila pri prvom susretu sa Vronskim. Ana je i okončala svoj život tragično, bacajući se pod voz .
Život nije bajka, apsurd očekivati nerealno u bilo kom segmentu.
Božović savjetuje mlade da što više čitaju.
“Prije svega čitanjem se obrazuju i postižu mnogo bolje rezultate u školi a i na svim životnim poljima. Čitajući izgrađuju sebe jer ono što stvarnost skriva književnost otkriva. Čitanje motiviše, opušta, udaljava od problema i surove svakodnevice. Podstiče maštu, budi snove, usavršava kreativnost do te mjere da možete zaći u nedostupne svjetove. Samo čitanjem i obrazovanjem može se porasti toliko da dohvatite zvijezde i družiti se sa pticama što se pod mjesečevim tremom gnijezde”, zaključila je ona.