Prvi dan Božića je dan radosti, rađanja, obnavljanja života. Ujutru, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima. Tog dana svi ukućani oblače najsvečaniju odjeću.
Božić se slavi tri dana, sedmog, osmog i devetog januara. Ljudi se pozdravljaju sa: “Hristos se rodi!”, a otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”.
Rano ujutru, u kuću dolazi polaznik, a uobičajeno je da to bude muško, zdravo, kršteno dijete.
Polaznik pozdravi dom božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta, gde džara vatru i govori zdravicu:
“Koliko varnica, toliko srećica. Koliko varnica toliko parica. Koliko varnica toliko u toru ovaca. Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca. Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, a najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj”.
Polaznik se obično daruje čarapama.
Česnica je nezaobilazni dio ručka u našoj tradiciji i ima ulogu slavskog kolača. Mijesi se rano ujutru od pšeničnog brašna i masti, bez kvasca. U nju se stavlja novčić, negdje i parče Badnjaka radi zdravlja, zrno kukuruza ili pasulja, pšenice…
Prije ručka, česnica se okrene slijeva nadesno i lomi na onoliko djelova koliko ima ukućana. Po narodnom vjerovanju, ko dobije novčić biće zdrav i srećan cijele godine. Prase ili jagnje za pečenicu najčešće se kolje na Tucindan, dva dana pred Božić.
Stari običaji i verovanja za Božić i Badnji dan:
– Na Božić se sve započinje, ne treba biti praznih džepova i valja se i ponoviti.
– Ako na Božić padne kiša, veruje se da će roditi sve što se okopa motikom.
– U okolini Niša običaj je da se prije jela svi ukućani istovremeno izuju jer se veruje da će se zbog toga pilići istovremeno izvoditi, žene brzo porađati, krave teliti, a ovce jagnjiti.
– U nekim krajevima se vjeruje da ne valja božićnu svijeću gasiti duvanjem, već je treba „umiriti“ hljebom natopljenim vinom.
– Na jugu Srbije postojalo je verovanje da će devojke i momci koji prespavaju na slami posutoj za Badnje veče usniti budućeg supružnika.
– Valja posaditi neku biljku jer se vjeruje da će se sigurno primiti.
– Na Božić bi trebalo raditi stvari koje su nam tokom godine zadavale probleme, da bismo ih u narednoj godini lakše savladavali.
– Na Božić ne valja pozajmljivati nikom ništa da se ne bi cijele godine razvlačile stvari iz kuće.
Pravila za Badnjak:
– Grijeh je da se Badnjak preskače ili gazi, a njegova vatra se ne smije raspirivati duvanjem.
– Nije dobro dirati ga kad je blizu da pregori, da se ne bi slomio na mjestu gdje je najviše istanjen vatrom.
– Ne valja zaspati dok Badnjak ne pregori.
– Dio pepela čuva se da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.