Biogradska gora i dalje najugroženija od nelegalne gradnje

Nelegalna gradnja u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima i dalje predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori, a prema podacima Uprave policije, najveći broj evidentiranih slučajeva odnosi se na Nacionalni park Biogradska gora.

Policija je od početka prošle do sredine juna ove godine registrovala ukupno 30 slučajeva bespravne gradnje u zaštićenim zonama. Od tog broja, čak 26 slučajeva zabilježeno je na području Nacionalnog parka „Biogradska gora“, jedan u Nacionalnom parku „Prokletije“, dok je jedan evidentiran u zaštićenoj zoni Hajla–Štedim na području Rožaja.

Prema podacima Uprave policije, na području Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ registrovano je ukupno 28 slučajeva nelegalne gradnje – 21 tokom 2025. godine i sedam od 1. januara do sredine juna 2026. godine.

Na području Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ evidentirana su dva slučaja bespravne gradnje u Nacionalnom parku „Lovćen“, protiv dvije osobe podnijete su krivične prijave, dok na području regionalnih centara „Zapad“ i „Jug“ u posmatranom periodu nije bilo registrovanih slučajeva ove vrste.

Iako je policija evidentirala slučajeve i podnijela prijave, za sada nije poznato u kojoj fazi se nalaze postupci pred nadležnim tužilaštvima, s obzirom na to da osnovna državna tužilaštva nijesu odgovorila na upite o statusu predmeta.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić ocjenjuje da problem nelegalne gradnje u zaštićenim područjima postaje sve izraženiji, ali ističe da nadležni organi posljednjih mjeseci sprovode intenzivnije aktivnosti na suzbijanju ekološkog kriminala.

„Koliko sam upoznat, riječ je o više od 200 slučajeva. Što se tiče ilegalne gradnje u zaštićenom području, radi se o slučajevima na koje treba obratiti posebnu pažnju. Pitanje je da li se odnose na divlju gradnju prije ili poslije novog Zakona o izgradnji objekata. Mora se posvetiti posebna pažnja kada je riječ o zaštićenim područjima, ali i omogućiti valorizacija određene privatne svojine. Treba obratiti pažnju i na edukaciju građana u vezi sa tim na koji način mogu svoju privatnu imovinu da koriste u valorizaciji, u turizmu, a da ne škode životnoj sredini“, objasnio je Vujisić, dodajući da „određeni projekti poput kampova, glampinga“ ne devastiraju prirodu.

Govoreći o odnosu pravosuđa prema ekološkom kriminalu, Vujisić smatra da su napravljeni određeni pomaci.

„Pogotovo kada govorimo o Višem državnom tužilaštvu i novoformiranim grupama. Na čelu jedne od njih, jedan od osnovnih državnih tužilaca, podržava akcije i planira saradnju sa drugim organima, a u vezi sa slučajevima ekološkog kriminala i naročito ilegalne gradnje, jer vidimo da taj broj raste.“

On podsjeća da je prošle godine formirana posebna operativna grupa koja okuplja tužilaštvo i druge nadležne institucije s ciljem efikasnijeg procesuiranja slučajeva ekološkog kriminala.

„Znači, prvi put je u tužilaštvu prepoznat ekološki kriminal kao jedan od prioritetnijih, pogotovo imajući u vidu Ustav Crne Gore i njeno ekološko opredjeljenje, ali i cilj zatvaranja Poglavlja 27“, poručio je Vujisić.

Dodao je da zakoni moraju jednako važiti za sve i da je neophodno odlučno suzbiti korupciju kako bi zaštita prirode bila efikasnija.

„I naravno u najvećoj mogućoj mjeri je neophodno iskorijeniti korupciju kako bi efikasnost vladavine prava mogla da bude sprovedena, a naročito kada govorimo o zaštićenim područjima, koja su veoma vrijedna i koja donose brojne benefite.“

Izvor: Vijesti