Banka hrane u saradnji sa kuvarom Žarkom obradovaće ljude u stanju potrebe Božičnim ručkom. Ove godine žele da obraduju pored socijalno ugroženih porodica i ljude bez doma.
“Svi ljudi su vrijedni pažnje i poštovanja i ne smiju ostati marginalizovani. Pozivamo sve sugrađane koji srijeću u svom okruženju beskućnike a koji žive na teritoriji glavnog grada da se jave Banki hrane na e-mail: bankahranepg@gmail.com ili na fb stranicu https://www.facebook.com/banka.hrane/?ref=hl u inbox, radi dobijanja informacija o mjestu i vremenu dobijanja Božičnog ručka. Kompletan Božićni ručak će biti podijeljen 7. januara u Podgorici.Tačno mjesto i vrijeme podjele će znati primaoci donacije jer želimo da zaštitimo njihovu privatnost”, poručuju iz Banke hrane.
Oni dodaju da u Crnoj Gori svaki četvrti odrasli i svako treće dijete živi u zoni siromaštva. Socijalna davanja su izuzetno niska i ne prate kretanja minimalne zarade koja je socijalna kategorija.
“Materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) koje je jedino socijalno davanje koje dobijaju siromašni je tri puta manje od minimalne zarade i to za one koji primaju maksimalan iznos od 134 eura za pet i više članova u porodici a višestruko je manji za one sa manjim brojem. Socijana primanja ne prate rast cijena pa je ono šest i više puta manje od minimalne potrošačke korpe koja predstavlja minimum preživljavanja porodice. Uslovi za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenja porodice su i dalje veoma zahtjevni i mnogima nedostižni pa veliki broj socijalno ugroženih nemaju nikakvu pomoć države, što je neprihvatljivo za državu socijalne pravde kakvom se deklariše u Ustavu Crna Gora”, napominju oni.
Dodaju da ne dobija svako dijete dječiji dodatak.
“Svako šesto dijete u porodici pa makar ono živjelo u ekstremnom siromaštvu ili bilo bolesno, je ostavljeno bez dječijeg dodatka. Ovo primanje je u istom iznosu za svu djecu nezavisno da li porodica živi od 450 ili više hiljada eura primanja što je primjer socijalne nepravde. Prvenstvo u zapošljavanju moraju imati socijalno ugroženi ljudi. Kako je među njima oko sedamdeset odsto radno sposobnih, relativno lako bi se moglo siromaštvo značajno umanjiti njihovim zapošljavanjem na sigurna radna mjesta. Stari, bolesni i djeca, moraju imati bolju sistemsku zaštitu i podršku. Za one kojima je ulica dom, osim imena beskućnici zajednička je uglavnom teška životna priča, neriješeni porodični odnosi, ekonomski problemi, raseljavanje. Ma koliko bili malobrojni ovi slucajevi, društvo ne smije okretati glavu od njih. Pozivamo upravu glavnog grada, kao i ostale lokalne samouprave kao i Vladu Crne Gore, da se ozbiljno pozabave problemom beskućništva u Crnoj Gori. Mi ni danas ne znamo koliko beskućnika živi na teritoriji Crne Gore a kamoli da možemo govoriti o organizovanoj I sistemskoj pomoći ljudima bez doma.
Na žalost i broj siromašnih je nepoznanica za Crnu Goru. Da broj ugroženih daleko nadolazi broj korisnika socijalne pomoći govori samo jedan podatak a to je da je 65 osto tražilaca jednokratne pomoći, nije primalac socijane pomoći. Jednokratna davanja ne rješavaju problem siromaštva već su veoma često način zloupotrebe istih.Sva davanja u državi od lokalnog nivoa, NVO, svih ministarstava, moraju biti pod jednom okvirom, kako bi se konačno ravnopravno dijelilo ono čime raspolažemo. Socijalno stanovanje je način umanjenja problema velikog broja podstanarskih porodica i beskućnika. Do izgradnje novih stanova potrebno je što prije adaptirati napuštene i objekte koje nisu privedene namjeni”, navodi se u saopštenju Banke hrane.
Podsjećaju javnost da se najveća količina hrane baca upravo za vrijeme praznika, te mole građane da umjesto da hranu bace, poklone je onima koji imaju manje od njih ili doniraju nekoj od Narodnih kuhinja. Oslobađanjem poreza na donacije hrane, više hrane bi stiglo do siromašnih, a smanjilo bi se bacanje hrane koje je višestruko loše.