Anketa: Slavski kolač nikad skuplji, ali tradicija se ne prekida

Pred nama je sezona jesenjih i zimskih krsnih slava, tradicije koja vjekovima okuplja porodice, kumove i prijatelje u Nikšiću. Međutim, ovogodišnji talas poskupljenja i svakodnevna inflacija donijeli su ozbiljne finansijske izazove na slavske trpeze, tjerajući građane na pažljivo kalkulisanje svakog izdatka. Istraživali smo kako Nikšićani ove godine balansiraju između očuvanja običaja i rasta troškova života, koliko ih košta priprema krsne slave, koliko gostiju očekuju i da li je proslava osjetno skuplja u poređenju sa prethodnim godinama.

Jovan (45) ističe da su troškovi pripreme drastično skočili i da slava postaje ogroman udar na kućni budžet.

“Slavimo mrsnu slavu i ove godine nas sve skupa neće koštati ispod 1.000 eura. Sve je poskupilo – od mesa i pića do sitnih kolača. Skuplje je sigurno za nekih 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali tradicija se mora ispoštovati, pa makar se i kredit podizao”, kaže Jovan.

Milanka (71) objašnjava da proslavlja u krugu najbližih i da se sa penzijom teško može pokriti bogata trpeza.
“Dolazi nam samo uža rodbina, oko petnaestak ljudi. Nekada je kroz kuću prolazilo i po pedeset gostiju, ali vremena su se promijenila. Čak i za ovaj mali krug ljudi trošak je ogroman. Sve pripremam sàma sa snahom da bismo uštedjele, jer su gotova jela i ketering postali luksuz”, navodi Milanka.

Dragan (38) proslavlja posnu slavu i naglašava da je posna trpeza postala čak i skuplja od mrsne.

“Kod nas dolazi oko 40 gostiju tokom dva dana. Pošto nam je slava uvijek posna, cijena ribe, plodova mora i posnih kolača nas bukvalno ostavi bez teksta. Ove godine smo izdvojili blizu 800 eura. Svake godine je sve skuplje, ali slava je jednom godišnje i za to se novac mora naći”, smatra Dragan.

Ivana (29) kaže da su zbog cijena bili prinuđeni da smanje broj gostiju i modifikuju slavski meni.

“Ove godine smo prvi put sjeli i napravili rigoroznu selekciju. Dolaze nam samo kumovi i najuža porodica, do 20 ljudi. Jednostavno, finansijski nismo mogli da iznesemo proslavu kakvu smo imali ranije. Najviše su poskupili suhomesnati proizvodi i materijal za torte”, iskrena je Ivana.

Vasko (54) navodi da novac za slavu odvaja mjesecima unazad kako ne bi ušao u finansijski minus.

“Kod mene prođe i do 60 ljudi, ne želim da zatvaram vrata nikome. Ali da bih to iznio, štedim od juna mjeseca. Ako računate prasetinu, piće, mezu i sve sitnice, proslava lagano pređe 1.200 eura. Kada uporedim sa periodom od prije dvije ili tri godine, razlika u cijeni je nevjerovatna”, kaže Vasko.

Snežana (63) smatra da su se ljudi otuđili, ali ne samo zbog novca, već i zbog promjene načina života.

“Slavimo skromno, sa desetak gostiju. Košta nas oko 300 eura, jer spremamo samo ono najosnovnije – slavski kolač, svijeću, žito i sarmu. Primjećujem da ljudi manje dolaze jedni kod drugih, a inflacija je samo izgovor da se slavlja smanje i svedu na porodični krug”, ocjenjuje Snežana.

Marko (33) ističe da je najveći izdatak piće i glavno jelo, ali da se od tradicije ne odustaje.

“Za trpezu nam treba oko 700 eura za tridesetak gostiju. Svakako je skuplje nego lani, naročito svježe meso u mesarama i alkoholni program. Ipak, slava je svetac i zaštitnik doma, pa makar skratili neke druge troškove tokom godine, za ovaj dan se ne škrtari”, jasan je Marko.

Anđela (24) objašnjava da njena porodica sve naručuje gotovo jer nemaju vremena za pripremu, što dodatno podiže cijenu.

“Kod nas prođe oko 40 ljudi i sve naručujemo – od keteringa za predjelo do pečenja i kolača. To nas košta preko 1.300 eura. Skuplje je nego ikad prije jer su usluge pečenja i pripreme hrane drastično skočile. To je ogroman trošak, ali tako smo navikli”, kaže Anđela.

Ratko (48) zaključuje da je proslava slave postala stvar prestiža i da se zaboravlja suština samog običaja.

“Ljudi se utrkuju ko će imati bogatiju trpezu, pa se posle žale na cijene. Moja porodica obilježava slavu sa 15 gostiju, sve nas košta oko 400 eura. Suština slave su kolač, svijeća, žito i čaša vina u miru, a ne prejedanje i preveliki troškovi koji ljude tjeraju u dugove”, zaključuje Ratko.

Istraživanje među građanima Nikšića jasno pokazuje da ekonomski pritisak i inflacija značajno mijenjaju demografsku i logističku sliku krsnih slava, pri čemu većina ispitanika izdvaja od 300 pa do preko 1.300 eura za proslavu. Dok jedni prelazak na skromnije i uže porodične proslave vide kao nužnost nametnutu poskupljenjem mesa, ribe i gotovih usluga, drugi dugoročnom štednjom odbijaju da promijene višegodišnje navike širokog gostoprimstva. Ipak, zajednički cilj svih anketiranih ostaje jasan – krsna slava kao centralni vjerski i porodični običaj u Nikšiću se ne prekida, već se uprkos finansijskim izazovima prilagođava mogućnostima domaćina.