U krugovima ljudi koji paze na ishranu izraz “brza hrana” ili “džank hrana” sve više postaje sinonim za nešto što treba izbjegavati. Pa ipak, mnogi se još uvijek pitaju zašto je izbjegavati, kad je tako zgodna i spremna da se pojede na licu mjesta i kako je izbjeći, kad se nudi na svakom uglu, začinjena i ukusna. Tim povodom sproveli smo anketu, gdje smo naše sugrađane pitali šta misle o brzoj hrani, da li je konzumiraju i koliko često.

Nagomilalo se već dosta dokaza o lošem uticaju “brze hrane” na zdravlje čovjeka, pa pored toga i dalje se konzumira, riječi su naše sugrađanke Marije Zorić (23). Iako je svakog radnog dana na fakultetu, ipak uspijeva da se zdravo hrani, dodala je Marija za naš portal.

“Čak i ako nemamo vremena za spremanje hrane, uz samo malo više truda i volje i svjesnog odnosa prema ishrani možemo sebi obezbijediti „zdravu brzu hranu“, rekao je Miloš Cimbaljević (22), koji ne konzumira brzu hranu jer je redovni posjetitelj teretane, pa bi mu “džank” hrana donijela kontra efekat.

“Kad ostajem dugo na poslu i ne nadam se skorom ručku kod kuće, neizbježno je da svratim u prvu pekaru na bijelo pecivo ili burek”, kazao je Ivan Mijanović (36), radnik u auto školi. On je zadovoljan širokom ponudom brze hrane, ali nije siguran koliko je zdravo koristiti je toliko često.

“Studenti ne brinu dovoljno o sopstvenom zdravlju i zdrav način života i ishrane ostavljaju po strani, dajući prednost fakultetskim obavezama i provodu”, kazala je Anđela Raičević (23), student Pravnog fakulteta. Brza hrana postoji na “svakom ćošku”, ali njen kvalitet je sporan pa je iz tog razoga ne konzumira, riječi su naše sugrađanke.

“Vrlo često konzumiram brzu hranu, pogotovu poslije grada, a to možete i vidjeti po mojoj liniji”, kroz smijeh je rekao Mirko Knežević (27). Protivnik je brze hrane, ali tokom radnog vremena nije u mogućnosti da se hrani drugačije. Izdvojio je bijelo meso kao jedan od kvalitetnijih proizvoda.

“Bijelo meso je puno bjelančevina i svi sportisti ga konzumiraju”, dodao je Knežević.

Fast-food

“Mnoge loše namirnice nas mame zato što je našem organizmu potreban neki normalan, zdrav sastojak koji mu ne dajemo u dovoljnoj mjeri. Ako dodamo taj sastojak u ishranu, smanjiće se i naša želja za nezdravim namirnicama”, mišljenje je naše sugrađanke Milice Kovačević (23).

Čuvena izreka da “zdravlje ulazi na usta” više je od priče roditelja da od djetinjstva usade svijest o značaju ishrane. Pitali smo naše sugrađane koliko smatraju ishranu bitnim segmentom života i možemo zaključiti da se velika većina slaže da je ishrana izrazito važna, jer sa lošom hranom dolazi ono što mladi ne vole, a to je gojaznost. Izrazito mali broj građana smatra ishranu nevažnim segmentom u svom životu.
Što se tiče učestalosti posjete sugrađana brzim hranama i pekarama, većina ispitanika je potvrdila da posjećuju češće brzu hranu i konzumiraju meso sa roštilja nego pekare koje nude peciva, a kao dezert mladi vole da okuse palačinke i razne vrste kolača.