Svjedoci smo velikog zagađenja, koje utiče na naše zdravlje. Priroda je tu da se čuva i štiti, a ne da se zagađuje.Kako bismo zajedno uspjeli da je očuvamo razgovarali smo sam Aleksandrom Perovićem iz Ozona. Detalje nam donosi Jelena Tepavčević iz D models novinarskog tima.
Šta podrazumijeva zaštita životne sredine?
Zaštita životne sredine u današnjem vremenu podrazumijeva plansko, održivo upravljanje prirodnim resursima, sa fokusom na očuvanje ekosistemske harmonije.
Kako možemo da zaštitimo prirodu?
Priroda se najbolje štiti osluškujući njene potrebe. Možemo reći da se priroda najbolje štiti na način kako vodimo brigu o sopstvenom zdravlju. Priroda je u svakom od nas, tako da svi imamo dovoljno znanja kako da se ophodimo prema njoj.
Koliko je kod djece razvijena svijest da treba da zaštite i čuvaju okruženje u kome borave i na koji način ih uputiti da to rade?
Djeca imaju veoma razvijenu ekološku svijest i njihova nevinost i iskrenost im omogućava da komuniciraju sa prirodom na poseban način. Djecu samo treba usmjeravati, na razumljiv način davati im korisne informacije, kako bi od malena shvatili koliko je bitno živjeti u zdravoj životnoj sredini koliko pojedinačni uticaj može promijeniti stvari.
Da li organizujete radionice za najmlađe i kako su osmišljene?
U prethodnih 15 godina organizovali smo značaj broj radionica za djecu i mlade. Metodologija koju primjenjujemo zasniva se na interakciji i kreativnom učešću djece, a tematske radionice često podrazumijevaju i boravak u prirodi, kako bi se vidjelo ono o čemu se priča.
Svjedoci smo vandalizma na dječjem igračištu kod Doma revolucije, na koji način spriječiti isto?
Jasno je da postoji višegodišnji kontinuirani trend vandalizma, od čega nijesu izuzeta i mjesta na kojim djeca provode vrijeme, samostalno ili sa roditeljima, što ukazuje na sistemsku institucionalnu nemoć da se zaustave takve pojave. Neshvatljivo je da nemamo gotovo primjera da je kažnjen neki počinilac krivičnih radnji na način da se pošalje jasna poruka da se neće tolerisati uništavanje javnog dobra. Sve dok bude tako na meti vandal biće mobilijar, sadnice, sprave I sve ono u što ulažemo novac kako bi našim najmlađim sugrađanima obezbijedili kvalitetnu životnu sredinu.
Koji su uzroci velikog zagađenja?
Najveći zagađivači su industrijska postrojenja, saobraćaj, individualna i kolektivna ložišta tokom sezone grijanja.
Da li građani Nikšica čuvaju prirodu?
Nikšič je jedna od najugroženijih životnih sredina u Crnoj Gori, što je donekle razumljivo imajući u vidu da je nekada bio industrijski centar. Danas iako to više nije imamo problem sa aerozagađenjem, nekontrolisanim odlaganjem otpada, namjerno izazvanim požarima, nelegalnom eksploatacijom šume i riječnog materijala, rijeke su pretvorene u pokretne deponije, a sve smo siromašniji zelenim zonama koje su nekada krasile urbani dio grada. Kada sve to sagledamo jasno je da se prema prirodi odnosimo veoma ružno, što nam se vraća kao boomerang u kontekstu rizika za javno zdravlje.
Kako i koliko čista okolina utiče na nas i na koji način?
Zdrava životna sredina blagotvorno utiče na psihičko i fizičko zdravlje, smanjuje rizike od različitih oboljenja, steriliteta kod žena i muškaraca, siromaštva.
Kolika je zagađnost u Nikšiću?
Kao što sam već istakao zagađenost u Nikšiću je izražen problem, naročito kada je vazduh u pitanju, ali svakako slično je I sa površinskim I podzemnim vodama I zemljištem na mjestima koja su korišćena za odlaganje različitih vrsta otpada kao što je neuređeno gradsko smetlište ,,Mislov do”, neuređena deponija industrijskog otpada iz Željezare tzv. ,,Halda”.
Za kraj, poruka mladima.
Mladi su budućnost našeg grada i upravo ako želimo da vrijeme pred nama bude prepoznato po zdravoj životnoj sredini, veoma je važno da shvate da je budućnost u njima. Mogu izvući pouke iz današnjeg vremena i učiniti što je u njihovoj moći da se ne ponavljaju greške iz prošlosti. U prirodi će imati iskrenog i pouzdanog savjetnika i ona će im dobrim dobro vratiti.
