Kockanje je u Crnoj Gori kulturološki prihvaćeno i prisutno naročito među mladim ljudima, koji na taj način pokušavaju da brzo i lako dođu do novca i ispune svoje slobodno vrijeme, ocjenjuju u ADP Zid, piše DAN.
Pošto se, kako kažu, broj kladionica i kockarnica svakim danom povećava i sve se češće igraju igre na aparatima koji su postavljeni u kafićima, stvara se klima pogodna za razvoj zavisnosti od kockanja, čemu doprinosi i situacija ekonomske krize u Crnoj Gori.
Iz organizacije Zid saopštavaju da im se na fejsbuk stranici Savjetovališta Entera – Podgorica obratila učenica jedne srednje škole u Podgorici koja je izrazila zabrinutost jer primjećuje da njeno društvo u kafiću igra tombolu i druge igre na aparatima.
“Pokušala sam da im skrenem pažnju, da ukažem da su im kafići postali mjesta za kockanje i trošenje džeparca, ali ne uspijevam u tome. Smatraju me drugačijom i čudnom jer ja ne radim isto. Molim vas, pomozite mi, jer ne znam da li je u meni problem, u njima, ili u društvu i državi, koja je dozvolila da kafići postanu ujedno i kladionice i da srednjoškolci, koji su još uvijek maloljetni tu mogu sasvim regularno da se kockaju. Takođe, smatram da bi ovim problemom trebalo svi da se bavimo i ukažemo mladim ljudima šta to znači i kako počinju da se gube zapostavljajući i sebe i društvo”, navedeno je u poruci.
U ADP Zid kažu da su joj odgovorili da se prevencijom patološkog kockanja i ukazivanjem na taj problem bavi jedino Savjetovalište za psihološku pomoć i podršku osobama sa problemom kockanja i članovima njihovih porodica koje radi u sklopu ADP Zida.
“U okviru preventivnog rada do sada su realizovane brojne radionice u osnovnim i srednjim školama, u sportskim klubovima u nekoliko gradova Crne Gore, kao i javne tribine, sa ciljem da se informišu građani, a naročito mladi ljudi o problemima koji mogu nastati kada se pređe granica zabave i kockanje preraste u patologiju. ADP Zid izradio je i pravilnik o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću”, navode u toj organizaciji.
D.D.
