Dom starih: Starost ne znači prestanak potrebe za pažnjom
Povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starijih osoba, razgovarali smo sa upravom Javne ustanove Dom starih Nikšić. U opširnom intervjuu za naš portal, menadžment ove ustanove otkriva kako je protekao praznični dan, kakvo je stvarno stanje sa smještajnim kapacitetima i listama čekanja, na koji način se razbija osjećaj usamljenosti kroz duborez, slikanje i Senior fest, ali i koje nove licencirane usluge pomoći u kući i savjetovanja uskoro pokreću za sve građane Nikšića.
Povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starih osoba, koje su ključne aktivnosti, kulturno-zabavni i edukativni programi organizovani u Vašoj ustanovi?
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. oktobra na osnovu odluke Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sa ciljem da se ukaže na značaj, dostojanstvo, prava i ravnopravno učešće starijih osoba u društvu. Ovaj dan predstavlja priliku da se podsjetimo koliko su znanje, iskustvo i životne priče naših korisnika dragocjeni za cijelu zajednicu. Posebno je važno stvarati društvo u kojem se starije osobe osjećaju poštovano, prihvaćeno, sigurno i uključeno, a Dom starih Nikšić je upravo mjesto u kojem se svakodnevno trudimo da očuvamo njihovo dostojanstvo, uvažimo njihove potrebe i omogućimo im kvalitetan i ispunjen život.
Tim povodom, u Domu je organizovana prigodna proslava koja je okupila korisnike i zaposlene ustanove. Zajedničko druženje zaposlenih i korisnika bilo je prilika za razgovor, osmijeh, lijepo raspoloženje i stvaranje uspomena koje dodatno povezuju sve nas međusobno. Ovakvi događaji pokazuju da kvalitet života starijih osoba ne podrazumijeva samo brigu i njegu, već i mogućnost druženja, zabave, kulturnih i društvenih aktivnosti. Poseban značaj proslave ogleda se upravo u tome što su zaposleni i korisnici zajedno obilježili ovaj važan datum, čime je dodatno naglašena vrijednost međusobnog poštovanja i podrške. Naši zaposleni kroz ovakve aktivnosti nastoje da doprinesu stvaranju toplog, podsticajnog i dostojanstvenog okruženja u kojem se svaki korisnik osjeća kao važan i ravnopravan član zajednice. Obilježavanje ovog dana tako postaje više od jednog događaja – ono je podsjetnik da starost treba posmatrati kao vrijedan period života ispunjen iskustvom, dostojanstvom, mogućnostima i pravom na radost.
Takođe, istim povodom, dom su posjetile predstavnice JU Centar za obrazovanje, gospođe Ljiljana Gajić i Milica Jaramaz, koje su uz čestitke ovog važnog datuma, poželjele dobro zdravlje našim korisnicima, razgovarale o različitim životnim temama i iskustvima, družile se i prisustvovale našoj proslavi, na čemu smo im posebno zahvalni.
Sa kakvim kapacitetima i koliko trenutno korisnika boravi u Domu starih u Nikšiću, te kakva je trenutna situacija kada je u pitanju lista čekanja?
U okviru ustanove nalaze se četiri zgrade, odnosno paviljona za smještaj, koji su u potpunosti prilagođeni zdravstvenom stanju i specifičnim potrebama naših korisnika. Dom starih Nikšić zvanično raspolaže sa 200 mjesta, ali zbog zdravstvenih i drugih opravdanih razloga dio korisnika boravi sam u sobama, pa su stvarni raspoloživi kapaciteti u praksi nešto manji. U domu trenutno boravi 150 korisnika.
Imajući u vidu veliko interesovanje za smještaj, u Domu postoji lista čekanja. Ipak, nastojimo da svim korisnicima blagovremeno izađemo u susret i, čim se oslobodi odgovarajuće mjesto, omogućimo prijem u skladu sa njihovim potrebama. Za prijem u Dom potrebno je da se zainteresovano lice obrati nadležnom Centru za socijalni rad prema mjestu prebivališta, prikupi potrebnu dokumentaciju i podnese zahtjev. Nakon obrade zahtjeva od strane Centra, predmet se upućuje Domu, gdje prijemna komisija detaljno razmatra zahtjev i donosi konačnu odluku o smještaju korisnika.
Pored redovne zdravstvene i socijalne njege, na koje načine ustanova radi na podizanju kvaliteta društvenog života korisnika i koliko su oni sami uključeni u kreiranje svakodnevnih kreativnih i rekreativnih aktivnosti?
Podizanju kvaliteta društvenog života korisnika posvećuje se značajna pažnja. Organizuju se različite kreativne, kulturne, rekreativne i radno-okupacione aktivnosti, kroz koje korisnici imaju mogućnost da se druže, iskažu svoje talente i zadrže osjećaj korisnosti i pripadnosti. Korisnici nijesu samo pasivni učesnici, već svojim interesovanjima, znanjima i životnim iskustvima značajno doprinose sadržaju života u Domu. Tako, na primjer, jedan korisnik svoje znanje iz duboreza koristi u stolarskoj radionici, dok drugi korisnik aktivno slika i svojim radovima ukrašava zajednički prostor Doma. Tu su i korisnici koji se bave poezijom, pletenjem, heklanjem, njegovanjem cvijeća i radom u bašti. Posebno je značajno što korisnici svoja znanja i vještine prenose drugima. Njihovi radovi se izlažu i prodaju na prazničnim bazarima, što predstavlja dodatni podsticaj i osjećaj vrijednosti. Organizuju se i izleti, druženja, društvene igre, bibliotečke aktivnosti, kulturne manifestacije i sportska takmičenja.
Stručni radnici, poput socijalnih radnika, psihologa i pedagoga, kroz individualne razgovore i grupne radionice pružaju emocionalnu i socijalnu podršku. Na taj način se podstiču međusobno razumijevanje, povjerenje i prevazilaženje osjećaja usamljenosti. Posebna pažnja posvećuje se sadržajima koji obogaćuju svakodnevni život korisnika i podstiču njihovo aktivno i dostojanstveno starenje. Tokom cijele godine organizuju se muzičke i kulinarske radionice, izrada ukrasnih predmeta, dekupaž i ručna radinost. Posebno mjesto imaju kulturna dešavanja, predstave, koncerti i posjete djece, koje korisnicima donose radost i osjećaj povezanosti sa zajednicom. Korisnici učestvuju i na Senior festu, manifestaciji posvećenoj starijoj populaciji, gdje se takmiče u sportskim igrama, plesu, pikadu i kvizu znanja. Sve ove aktivnosti imaju za cilj da korisnicima pruže mogućnost kreativnog izražavanja i očuvanja mentalnih i fizičkih sposobnosti.
Koji su najveći izazovi sa kojima se menadžment i stručni kadar doma susreću u svakodnevnom radu, i u kojim segmentima vidite prostor za dodatno unapređenje uslova boravka i njege starih lica u Nikšiću?
Svakodnevni rad je usmjeren na odgovaranje na različite potrebe korisnika, imajući u vidu njihove specifične zdravstvene, socijalne, psihološke i životne okolnosti. Poseban izazov predstavlja potreba da se svakom korisniku pristupi individualno i da se uvaže njegove lične potrebe, mogućnosti, interesovanja i životne navike. Važan segment je i saradnja različitih službi i zaposlenih, kao i komunikacija sa porodicama korisnika. Zaposleni svakodnevno razmjenjuju informacije, održavaju jutarnje sastanke, razgovaraju sa članovima porodice i uzimaju u obzir mišljenje i stanje samih korisnika.
Prostor za unapređenje prije svega postoji u daljem razvoju usluga podrške za život u zajednici. Prema Planu transformacije za period 2026–2029. godine, predviđeno je razvijanje i unapređivanje usluga kao što su dnevni boravak, pomoć u kući, stanovanje uz podršku, savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge, predah smještaj i smještaj u prihvatilištu-skloništu. Cilj ovih aktivnosti jeste da se osobama kojima je podrška potrebna omogući što kvalitetniji život u njihovom porodičnom okruženju, uz istovremeno unapređivanje uslova za one koji koriste institucionalni smještaj. Naš Dom već pruža uslugu Dnevnog boravka za oko 30 korisnika, a uskoro ćemo biti i zvanično licencirani pružaoci još dvije usluge podrške za život u zajednici – a to su pomoć u kući i savjetovanje. Svi zainteresovani sugrađani moći će da se obrate Centru za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik ukoliko budu željeli da koriste neku od pomenutih usluga koje će naš dom pružati.
Koju ključnu poruku, na bazi svakodnevnog iskustva u radu sa najstarijom populacijom, upućujete lokalnoj zajednici i društvu u cjelini kada je u pitanju solidarnost, briga i poštovanje prava starih osoba u Crnoj Gori?
Najvažnija poruka jeste da starost ne znači prestanak potrebe za društvom, poštovanjem, pažnjom, aktivnošću i osjećajem pripadnosti. Svaki korisnik Doma ima svoju autentičnu životnu priču, iskustva, znanja, sposobnosti i vrijednosti koje društvo treba prepoznati i uvažavati. Životne priče naših stanara pokazuju koliko se ljudi međusobno razlikuju po obrazovanju, zanimanju, porodičnim okolnostima i životnim iskustvima, ali i da su zajedničke vrijednosti poput poštovanja, razumijevanja, bliskosti i ljudske topline ono što neraskidivo povezuje sve ljude. Zato je važno da društvo starije osobe ne posmatra samo kroz njihove godine ili potrebe za njegom, već kao aktivne i vrijedne članove zajednice. Potrebno je stvarati mogućnosti za njihovo druženje, uključivanje u kulturni i društveni život, očuvanje dostojanstva i donošenje odluka koje se tiču njihovog života.
Iskustvo korisnika Doma to možda najbolje oslikava kroz njihovu rečenicu da je život u Domu “dobro društvo i dobra priča”. Upravo osjećaj da nijesu sami, da ih neko čuje, razumije i cijeni, predstavlja jednu od najvažnijih pretpostavki kvalitetnog i dostojanstvenog starenja. Ne smijemo zaboraviti da su upravo starije generacije svojim radom, znanjem i odricanjem gradile društvo u kojem mi danas živimo. Zato im dugujemo pažnju, razumijevanje, duboku zahvalnost i dostojanstven život. Ponekad je dovoljan samo jedan kratak razgovor, posjeta, lijepa riječ ili malo vremena koje ćemo im pokloniti da im uljepšamo čitav dan. Jer, na kraju krajeva, način na koji kao zajednica brinemo o našim starijima govori najviše o stvarnim vrijednostima društva u kojem živimo.
Mreža toplih životnih priča pod krovom nikšićkog Doma starih jasno potvrđuje da dostojanstveno starenje nije samo stvar zdravstvene njege, već ljudske topline i osjećaja pripadnosti. Poruka korisnika da je život ovdje “dobro društvo i dobra priča” stoji kao opomena čitavoj zajednici da starije generacije ne smijemo zaboraviti niti izopštiti. Najava uvođenja novih licenciranih usluga podrške za život u porodici pokazuje spremnost ustanove da se širi van svojih zidova, dok radost, kreativnost i energija samih stanara svjedoče da starost treba slaviti kao period ispunjen neprocjenjivim iskustvom i pravom na radost.
