Bojana Lalatović: Ako imate velike snove onda je pred vama dug i ne tako lak put
Bojana Lalatović rođena je u Nikšiću. Završila je osnovnu školu “Radoje Čizmović”, a nakon toga Gimnaziju “Stojan Cerović”. Od malih nogu Bojanu je od vršnjaka izdvajala izrazita ambicioznost, oštroumnost i samopouzdanje. Iste osobine je krase i danas, samo što su još jasnije usmjerene i definisane, a rad na konstantnom unapređenju svojih sposobnosti Bojanin je prioritet.
Odabrala je put kojim želi ići i nepokolebljivo korača njime u susret svojim snovima, slijedeći svoje ideale. Svjesna je da su prepreke na tom putu neminovne, ali nakon svake prevaziđene slijedi kako Bojana kaže “mala pobjeda” koja donosi nemjerljivo zadovoljstvo. Posvećenost i ljubav prema stvarima kojima se bavi su ključna obilježja Bojaninog djelovanja u poslu, ali i u životu uopšte.
Zbog rezultata ostvarenih tokom školovanja vise puta je nagrađivana. Dobitnica je nagrade svog rodnog grada koja se dodjeljuje povodom dana oslobođenja Nikšića.
Nakon završenih osnovnih i specijalističkih akademskih studija na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta Crne Gore, smjer medjunarodni odnosi, upisala je master akademske studije prava evropskih integracija, na Pravnom fakultetu, Univerziteta u Beogradu.
Doktorske akademske studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu iz međunarodno pravne uže naučne oblasti upisala je 2018. godine. Trenutno je na trećoj godini doktorskih studija.
Bojana je danas jedan od mladih evropskih ambasadora Crne Gore, a o svom iskustvu u toj oblasti kao i o planovima za dalje govorila je za naš portal.
Studentkinja si treće godine doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, opiši nam tvoja dosadašnja iskustva sa studija i kako je tekao tvoj akademski put?
Moj akademski put mogu opisati kao vrlo dinamičan i zanimljiv. Nakon završenih osnovnih i specijalističkih akademskih studija na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta Crne Gore, smjer medjunarodni odnosi, upisala sam master akademske studije prava evropskih integracija, na Pravnom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Riječ je o internacionalnom i interdisciplinarni programu tokom kog sam imala priliku da učim o pravnom, političkom i ekonomskom ustrojstvu Evropske unije, pri čemu su moji predavači bili eminentni stručnjaci u ovim oblastima, kako iz našeg regiona i iz više zemalja Evropske unije. Dio ovih studija sam kao stipendista Evropske komisje (ERASMUS+ program) provela na Pravnom fakultetu Univerziteta Roma Tre, u Rimu.
Doktorske akademske studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu iz međunarodnopravne uže naučne oblasti upisala sam 2018. godine. Trenutno sam na trećoj godini doktorskih studija, a u fokusu mog istraživanja je Zajednička spoljna i bezbjednosna politika sa posebnim osvrtom na procese jačanja demokratije i vladavine prava na Zapadnom Balkanu. Nedavno sam objavila naučno-istraživački rad pod nazivom: “The new methodology of negotiating with the candidate countries in the context of Macron’s reshaping of European Union” zbirci članaka sa fokusom na EU pravni i politički aspekt pod nazivom “EU and Comparative Law Issues and Challenges Series – ECLIC 2020”, koja je indeksirana u Heinoline i na Naučnoj mreži (Web of Science). Rezultate ovog istraživanje imala sam priliku da predstavim na međunarodnoj naučnoj konferenciji koja je održana od 10-11. septembra 2020. godine na Pravnom fakultetu Josip Juraj Strossmayer Univerziteta u Osijeku.
Zbog rezultata ostvarenih tokom školovanja vise puta sam nagrađivana. Dobitnica sam nagrade svog rodnog grada koja se dodjeljuje povodom dana oslobođenja Nikšića i opredijeljena je za pet sudenata generacije porijeklom iz Nikšića za rezultate ostvarene tokom črtvorogodišnjih (osnovnih i specijalističkih) studija, zatim stipendije Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore za sufinansiranje doktorskih studija, stipendije Rule of Law Programme South East Europe Konrad Adenauer Stiftung fondacije za dvije uzastopne studijske godine 2019/2020 i 2020/2021 i mnogih drugih stipendija, između ostalog i onih za učešće na raznim konferencijama, naučnim skupovima, ljetnjim školama itd.
Pored formalnog obrazovanja, značajnu ulogu i tvom profesionalnom razvoju igrali su neformalni vidiovi obrazovanja, koje prilike ovog karaktera bi naročito izdvojila i zbog čega smatraš da su one neročito značajne?
Važnost neformalnog obrazovanja, omladinskih razmjena i interkulturalnog dijaloga, kojima nažalost formalni sistemi obrazovanja ne posvećuju potrebnu pažnju, je ključna kako za individualni razvoj i napredak, tako i za kreiranje dobrosusjedskih odnosa na Balkanu u kom etničku distancu među različitim grupama, produbljuju etnički narativi i stereotipi koje mladi ljudi često nekritički prihvataju, što ima snažan uticaj na ukupnu socijalnu koheziju u crnogorskom društvu. Ključna posljedica, “neprilagođenosti” ovih društava potrebama mladih je sveprisutan trend odlaska mladih ljudi sa prostora Zapadnog Balkana.
Tokom studija, čar neformalnog sistema obrazovanja imala sam priliku da spoznam tako putem angažmana u aktivnositma nevladinih organizacija i takođe zahvaljujući brojnim stipendijama za učešće na raznim konferencijama, naučnim skupovima, ljetnjim školama širom regiona i ostatka Evrope. Među njima bih naročito izdvojila prilike kao što su: Straniak akademija za demokratiju i ljudska prava, Evropska Unija i reforma pravosudja (Johns Hopkins Univerzitet, Centar za ustavne studije i demokratski razvoj- Bolonja), Evropski Forum Alpbach 2018, Austrija, Promišljanje kulture tolerancije, Evropa, granice i migracije (Univerzitet MIano- Bicocca), Regionalni omladinski forum u Novom Sadu, Trening za izgradnju mira (Centar za nenasilnu akciju), Omladinska konferencija za ljudska prava u Berlinu i mnoge druge.
Kao saradnica u regionalnoj organizaciji The Balkan Forum objavila sam brojne članke o izazovima i prilikama za mlade u našem regionu, a zbog svojih dostignuća izabrana sam predstavnicu mladih iz Crne Gore na sastanku predsjednika Francuske Emanuala Makrona i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa mladima sa Zapadnog Balkana. Takođe, sam nedavno kao predstavnica mladih iz Jadransko-jonskog regiona govorila tokom panela posvećenom mladima i snaženju njihove uloge u procesima na nivou Unije koji se tiči uloge i položaja mladih, u okviru nedelje EU makroregionalnih strategija. Ovom prilikom sam svoja zapažanja predstavila gđi Themis Christophidou Generalnoj direktorki za obrazovanje, mlade, sport i kulturu Evropske komisije i gđi Andreji Jerinoj iz Predsjedništva EUSAIR-a Republike Slovenije, koje su se saglasile da trba dati priliku da preuzmu snažnija ovlašćenja i odgovornosti u cilju što efikasnijeg kreiranja i implementacije programa koje EU nudi mladima.
Sve je to značajno opredjelilo moj profesionalni razvoj i usmjerenja i osnažilo moju želju da doprinesem osnaživanju mladih ljudi putem informisanja o prilikama koje se nude i putem zagovaranja za jačanje uloge mladih.
Navela si da je neformalno obrazovanje važno ukoliko govorimo o temama pomirenja i regionalne saradnje na prostoru Zapadnog Balkana, koje argumente bi naročito izdvojila u tom pogledu?
Sistemi formalnog obrazovanja se vrlo malo ili gotovo uopšte ne bave temama koje su ključne za jačanje demokratskih procesa i izgradnju dugoročnog mira na prostoru Zapadnog Balkana. Među tim temama su jačanje svijesti mladih ljudi o značaju interkulturalnog dijaloga/učenja, o bogatstvu koje nacionalne, etničke, vjerske različitosti same po sebi predstavljaju, zatim promovisanje aktivne uloge mladih u procesima pomirenja i jačanja saradnje u regionu, izgradnja povoljnog okruženja za omladinski aktivizam i mnogim drugim temama.
Sa druge strane, neformalni sistem obrazovanja je stoga preuzeo značajnu ulogu u promovisanju i pripremanju mladih ljudi za prosperitetan i miran život u region, a to je put koji void ka individualnoj i društvenoj otpornosti, pomirenju i održivom razvoju. Neformalno obrazovanje je, takođe, kao forma mnogo bliže mladim ljudima, podstiče kritičko razmišljanje, oslobađa mlade ljude “dominantnih narativa” zasnovanih na predrasudama i diskriminaciji takozvanih “drugih”, time uništavajući paradigmu koja je tokom 90’ rezultirala konfliktom.
Smatram da je kvalitet demokratije i obrazovanja kao i uskladjivanja obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada ključan faktor u izgradnji prosperitetnijih društava, kao i izgradnje trajnog pomirenja i saradnje u našem region.
Neformalno obrazovanje osim šireg regionalnog značaja, je takođe ključno za individualni razvoj budući da pojedinci putem neformalnog obrazovanja imaju priliku da unaprijeđuju kompetencije i vještine prilagođene potrebama tržišta radajer su upravo te kompetencije (personalne, interpersonalne i radne) one koje poslodavci traže prilikom zapošljavanja.
To su takozvane meke vještine koje čine pojedince konkurentnijima na tržištu rada: vještine komunikacije, poznavanje stranih jezika, jačanje preduzetničkih vještina, unaprijeđenje digitalnih kompetencija, vještina predstavljanja i pezentovanja, podsticanje kritičkog razmišljanja, riješavanje konflikata, timski rad, itd.
Imajući u vidu tvoj angažman u okviru Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), kako posmatraš ulogu mladih u našem društvu i u čemu leži njena naročita snaga?
Mladi zaista imaju moć da stvari mjenjaju. Po prirodi stvari mladi okupljeni oko progresivnih ideja kao što su one koje su utkane u srž Evropskog projekta, jesu i trebaju biti pokretačka snaga razvoja društva. Svijest o ovom potencijalu, ma koliko okolnosti nekada izgledale demotivišuće iz ugla pojedinaca koji se součava sa svojevrsnim nepravdama, je prvi korak ka njegovoj realizaciji.
Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) kao međuvladina organizacija osnovana od strane šest vlada Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u tom pogledu pretstavlja snažan oslonac mladima sa prostora Zapadnog Balkana. To čini na način što pruža podršku inicijativama koje promovišu pomirenje, regionalnu mobilnost mladih i saradnju, participaciju u društvenom i političkom životu. Snažnu podršku procesu osnivanja Regionalne kancelarije za saradnju mladih u okviru Berlinskog procesa pružile su Nemačka i Francuska kao i Evropska unija, smatrajući da regionalna saradnja mladih mora biti važan dio i jedan od stubova ukupne saradnje zemalja Zapadnog Balkana.
Od samog početka djelovanja ono što RYCO prepoznaje kao ključan izazov za saradnju mladih u regionu jesu naslijeđeni, negativni narativi koji opredjeljuju životne izbore mladih (karijera, prebivalište, prijateljstva, pa čak i mogućnosti dijaloga sa drugim ljudima). U ovakvom kontekstu, primjetan je nedostatak mogućnosti za mlade ljude da se kreću unutar regiona, volontiraju, stiču formalno i neformalno obrazovanje, prisustvuju obukama, ili jednostavno da se sretnu i razmjene iskustva sa drugima.
Vrijeme velikih promjena je i vrijeme velikih prilika za one koji su sposobni da se adaptiraju i prepoznaju priliku. Mladi sa svojim jedinstvenim i kreativnim idejama i konstruktivnim pristupom problemima su zapravo prirodno predisponirani da u takvim okolnostima “ugrabe” priliku za sebe.
Meni je prilično bliska tvrdnja da se izvanredne stvari dešavaju pripremljenim umovima, te stoga mislim da je najvrijednije ulaganje koji mladi mogu načiniti u ovom momentu ulaganje u svoja znanja i “iskustva”, koja će ih oplemeniti i učiniti “otpornim” i sposobnim da se prilagode različitim okolnostima, ugrabe za sebe priliku – beskompromisno se pritom držeći svojih vrijednosti i ideja.
Uvjerena sam da mladi ljudi okupljeni oko progresivnih ideja sa adekvatnom podrškom mogu da stvore društvo zasnovano na toleranciji, pomirenju, blagostanju i dobrosusjedskim odnosima, što je ujedno i RYCO misija.
Izabrana si za mladu evropsku ambasadorku koja će predstavljati Crnu Goru. O kakvom program je riječ i šta ova pozicija predstavlja?
Program mladi evropski ambasadori predstavlja dio regionalnog komunikacionog programa Evropske unije za Zapadni Balkan koji je pokrenut u januaru 2020. godine. Ovaj program je nastao po ugledu na program koji je EU dizajnirala za mlade ljude iz šest zemalja Istočnog partnerstva (Jermenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine), čiji uspjeh je doveo do kreiranja slične inicijative i kod nas u regionu Zapadnog Balkana.
Osnovni cilj moje misije ogleda se u informisanju javnosti, naročito mladih, u vezi sa politikama i programima Evropske unije, zatim podsticanje mladih ljudi da se aktivno uključe u društvene procese kako bi dali svoj doprinos jačanju demokratskog društva putem promovisanja ideja i vrijednosti koje su nužni konstituenti jednog takvog društva, a to su: vladavina prava, međunacionalna i međuvjerska tolerancija, saradnja, ravnopravnost, poštovanje ljudskih prava, razmjena znanja i ideja, itd.
Šta te je podstaklo da postaneš dio programa mladi evropski ambasadori i kako zamišljaš svoju misiju?
Ono što me podstaklo da se prijavim za ovaj program jeste prvenstveno želja da svoja znanja i iskustva podijelim sa mladima sa ciljem da bar nekoga svojim primjerom motivišem i time podstaknem želju da zakorači sličnim putem, jer smatram da samo kontinuiran rad mladih na unaprijeđenju sopstvenih znanja i vještina i njihova aktivna uloga u društvu mogu voditi ka kreiranju ambijenta koji je podoban za sveukupan razvoj i napredak.
Moja misija će, dakle, biti usmjerena na to da kroz svoj rad podstaknem mlade da razmišljaju o temama i prilikama koje su značajne za njihov individualni razvoj, da budu inspirisani pozitivnim primjerima i da sami budu kreatori pozitivnih promjena u društvu.
U fokusu mog djelovanja biće mladi i teme koje su dominantno u fokusu mojih doktorskih studija, to jest tranformativni procesi EU integracija i ljudska prava. Trudiću se da ove informacije širim putem drštvenih mreža, budući da su one glavni medijum prenošenja informacija ka ciljnoj grupi koja je u fokusu mog djelovanja, kao i zbog njihovog uticaja na cjelokupno društvo.
Smatram da širenje kreativnih, pozitivnih i inspirativnih sadržaja putem društvenih mreža može doprinijeti da mladi spoznaju na koji načini oni mlogu preuzeti ulogu i kreirati promjene kako na individualnom tako i na širem društvenom planu u vlastitim državama i regionu.
Koliko ti je važna uloga koja ti je dodjeljenja?
Ulogu koja mi je dodjena doživljavam kao svojevrsno priznanje za dosadašnji i podsticaj za dalji rad na unaprijeđenju moje države i regiona Zapadnog Balkana.
Ono što me posebno raduje, kao mladu osobu koja ima želju za daljim usavršavanjem i sticanjem novih vještina, je što mi ovaj program upravo nudi mogućnost za pohađanjem serije obuka u različitim oblastima koje će mladim ambasadorima pomoći da steknemo ili unaprijedimo “meke” vještine efektivnog prenošenja poruka u online sferi i druga znanja i vještine koje su ključne kako bi ispunjavali misiju. Takođe, imaću priliku da prisustvujem raznim konferencijama, kulturnim događajima i putovanjima širom EU i Zapadnog Balkana, da sarađujem sa drugim mladim ljudima uključenim u ovom projektu u cilju osmišljavanja i implemenatacije projekata na lokalnom i regionalnom nivou.
Budući da sam već godinama aktivista i da kroz svoj rad i učešće u raznim procesima težim doprinijeti unaprijeđenju položaja mladih u regonu kandidovanje za ovu poziciju je bilo logičan smjer mog daljeg profesionalnog usavršavanja u oblasti koja me kako akademski tako i profesionalno najviše interesuje. Prilikom kandidovanja na ovu poziciju osnovna težnja mi je bila da doprinesem približavanju ideja koje su utkane u srži Evropske unije kao jedinstvenog mirovnog projekta, kako mladima, tako i ostatku društva. To su ideje i virjednosti ljudskih prava, demokratije, vladavine prava, solidarnosti, važnosti saradnje, tolerancje i sve ostale ključne vrijednosti na kojima EU počiva.
Koliko su mladi u Crnoj Gori upoznati sa radom evropskih institucija koje zastupaju njihova prava i koliko su voljni da istima pristupe?
Zapravo cjelokupan proces pristupanja Evropskoj uniji i pravila koje zemlje na tom putu trebaju usvojiti i implementirati zapravo imaju jedan suštinski cilj, a on je dobrobit građana Zapadnog Balkana. Rad na svim prepoznatim izazovima sa kojima se naša društva součavaju imaju jedan osnovni cilj, a to je ponovo dobrobit građana naše zemlje i regiona. U želji da pristupimo ovoj supranacionalnoj tvorevini koja mnogima djeluje kao apstraktna ili birokratska, čini se da smo zaboraviliosnovne vrijednosti zbog kojih se zapravo želimo postati dio ovog kruga demokratski orijentisanih društava.
Program mladih lidera kao dio šire strategije komunikacije po mom mišljenju igra važnu ulogu naročito iz perspektive da se građanima Zapadnog Balkana pruže informacije o integracijskim procesima, o prilikama koje imamo tokom ovog procesa , o važnosti reformi – da su zapravo one stvorene kako služile interesima građana i država, a ne da bi ih udaljile od EU ili držale ne ugodnom rastojanju, kako se to nekada pogrešno percipira.
S druge strane, mladi ljudi iz regona okupljeni oko progresivnih ideja su tu da Evropsku uniju i njene građane podsjete da mi na Balkanu dijelimo isti sistem vrijednosti, te da proširenje EU prema Zapadnom Balkanu ne predstavlja nikakvu prijetnju, već da zapravo ima potencijal da ponovo ujedini i ojača EU koja, kako se to često ističe, nikoga ne ostavlja za sobom.
Koja je tvoja ideja vodilja kako u poslu tako i u zivotu ?
Rekla bih da su posvećenost i ljubav prema stvarima kojima se bavim kako na privatnom, tako i poslovnom planu ključno obilježje mog djelovanja i da u njima leži naročita snaga istog. Pored toga, snažan motiv za zalaganja i trud leži u mom dubokom uvjerenju u to da je doprinos pojedinaca sa snažnim idejama koje su zasnovane na vrijednostima tolerancije, jednakih prava i poštovanja različitosti, od suštinskog značaja jer se upravo na tom nivou i dešava istinska promjena za dobrobit društva. Takođe, nemam storgo postavljene ciljeve, ali znam da će moja borba za tolerantnije i prosperitetnije društvo koje nudi više prilika mladim ljudima pronalaziti svoj odraz u svim aspektima mog budućeg djelovanja.
Koja bi bila tvoja poruka mladima? Kako do uspijeha i ostvarenja ciljeva?
Istrajno, jer talenat i trud uvjek pronađu svoj put. Prečice će pokolebati samouvjeren hod. Oslušnite sebe i preispitajte svoja uvjerenja, budite otvoreni i za drugačije ideje, nove ljude, budite kreativni. Ako imate velike snove onda je pred vama dug i ne tako lak put. Budite spremni na prepreke, ali i na zadovoljstvo koje slijedi nakon malih pobjeda. U tome leži snaga za nove i još značajnije uspjehe. I na kraju, ukoliko ne kreiramo priliku i ne pokušamo, možda nećemo izgubiti puno, nećemo ni dobiti – to je ono što treba da nas zabrine.
J.P.
