“Posjetioca nije dovoljno privući, već i zadržati”: Muzejski narativi u novom izlagačkom ruhu

”Ova postavka koja je do sada bila aktuelna, do prije nekoliko dana, prevaziđena je, nezanimljiva posjetiocima. Postavljena je 1984. godine i od tada nije mijenjana. Sam način izlaganja, muzeološki koncept je prevaziđen, i prosto te vitrine, kao i rasvjeta sa plafona preko četiri metra, gdje vi ne možete da vidite izloženi materijal. Danas, savremena muzeologija podrazumjeva da posjetioca nije dovoljno da privučete u muzej, nego da ga tamo i zadržite. Sam koncept u svakom slučaju će morati da se promjeni, da napravimo zanimljivu postavku sa narativima, koji će na bolji način prikazati materijal koji imamo”, govori za FOS, direktorica JU ”Muzeji i galerije” Nikšić, Jelena Đukanović.

U očekivanju skorog početka građevinskih radova, Savjet JU ”Muzeji i galerije” Nikšić, donio je odluku da se Muzej zatvori za posjetioce. Dakle, za vrijeme dok se čeka početak građevinskih radova, ova ustanova će biti fokusirana na pakovanje, pripremu zbirki za privremeno iseljenje iz zgrade Dvorca Kralja Nikole Prvog.

Prema riječima Đukanović, počeli su pakovanje još prije dvije godine, jer su dobili određena sredstva od Ministarstva kulture Crne Gore za unapređenje uslova depoa, od Opštine Nikšić značajna sredstva za kupovinu kutija, ormara i uopšte tog materijala za pakovanje, tako da znaju šta predstoj; kustosi su koncentrisani, završena je primopredaja Arheološke zbirke koja je trajala preko godinu dana. U skladu sa nastalom situacijom, program za 2020. godinu biće prilagođen tim uslovima, koji nijesu striktno vezani za muzejski galerijski prostor ili prostor muzeja koji će biti u fazi rekonstrukcije.

”Planirali smo četiri velika projekta koja ćemo organizovati. To je jedna velika putujuća izložba, ”Hladno oružje od paristorije do savremenog doba” koji će iz depoa prikazati dio naših zbirki koje do sada publika nije imala prilika da vidi, a radi se o materijalu nađenom na praistorijskom nalazištu Crvena stijena, do savremenog oruđja nikšićkih ustanika. Radiće se o hladnom oružju, a kustosi koji će pripremiti tu izložbu su naš arheolog Srđan Delić, etnološkinja Stana Marušić, kustos Bojan Novaković. Znači, iz te tri velike zbirke, napravićemo presjek veoma dragocjenog materijala i značajnog materijala koje publika do sada nije imala priliku da vidi. Sledeći projekat kojim nastavljamo narednu godinu je ”Sve boje Crne Gore – bojenje vune biljnim bojama”. To je projekat koji je već uveliko zaživio ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu i malo šire. Doći će nam opet umjetnici, profesori, studenti iz Italije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, možda i Slovenije. Jedan od novih učesnika na projektu je i Filosofski fakultet iz Nikšića, pa će samim tim fokus ove godine biti na didaktičkom materijalu i na igračkama – pedagogija, jer smatramo da je velika misija svih muzeja pa i našeg upravo edukacija i približavanje saznanja o kulturnom dobru, prošlosti, istoriji jedne države”, ističe Đukanović, dodajući da će i dva naredna projekta biti vezana za bogatu istoriografsku pozadinu Nikšića kroz arheološko viđenje i vizir Maksima Šobajića.

”Treći projekat koji ćemo realizovati je publikacija knjige ”Brdska sloboda”Maksima Šobajića iz XIX vijeka, gdje smo autorska prava dobili ljubaznošću Dragana Šobajića, potomka porodice Šobajić. To su neobjavljeni rukopisi, a ”Brdska sloboda” veoma nam je važna, jer Maksim Šobajić u tom rukopisu daje prikaz nikšićkog polja, i uopšte opštine Nikšić, gdje ćemo imati uvid u mnoga kulturna dobra koja su nestala i devastacijom. Biće veoma dragocjen materijal za rekonstrukciju u budućim konzervatorskim radovima, i uopšte za istoriju Nikšića. Četvrti projekat koji ćemo takođe nastaviti, to je saradnja sa nikšićkom Gimnazijom, arheološka radionica – ”Paleođeca”. ”Paleođeca”, su prije dvije godine započela ovu radionicu, koju vodi nikšićki arheolog Vasilije Marojević. Paleođeca su sada na maturi, oni nam odlaze na studije, tako da u saradnji sa prof. Zvonkom Femićem i njegovim koleginicama, ove godine formiramo arheološku radionicu od učenika iz pretežno drugih razreda gimnazije, tako da će oni već ovog ljeta učestvovati na iskopavanjima na Crvenoj stijeni, družeći se sa naučnicima”, cijeni Đukanović.

Kako dalje tvrdi Đukanović, nakon iseljenja Biblioteke iz Dvorca, Arhiva koji se već iselio, Muzej će od tog oslobođenog krila imati daleko više raspoloživog prostora, za buduće postavke.

”U budućoj postavci, planiramo da arheologija svakako zauzme značajnije mjesto, ali planiramo da i legat Ilije Šobajića zauzme svoje, jer postoje radovi Ilije Šobajića, koje javnost nije imala priliku da vidi. Svakako planiramo da jedan dio buduće muzejske postavke, zauzme jedan prostor koji će na neki način prikazati taj narativ razvoja opštine Nikšić, kao sama porodica Šobajić, koja je kroz 120 godina prisustva i rada na teritoriji ove opštine donjela mnoge inovacije i napravila korak gdje god su se pojavili u razvoju kulture i života u Nikšiću. Zatim porodica Čopić, o kojoj se vrlo malo zna, o njima ćemo tek naravno istraživati i praviti izložbe za građane. Nikšić ima šta da pokaže, imamo veoma mnogo značajnih pojedinaca, aktivnosti. Sama činjenica da je Nikšić bio jak industrijski centar, zavrijeđuje jednu vrstu postavke”, istakla je Đukanović.

Iz oblasti etnologije, zbirka Muzeja je bogata i živopisna, s ‘ obzirom da su to značajni predmeti iz doba nikšićkih oslobodilačkih ratova, a poznato je da su se najznačajnije bitke Crne Gore bile upravo na prostoru nikšićkog kraja. Upravo ova vrsta istorijskih artefakta često se otkupljuje, jer je njeno postojanje i autentičnost rijetki zlatni dukat na đerdanu istorije.

”Po Zakonu o muzejskoj djelatnosti, mi imamo obavezu da pravimo petogodišnji plan otkupa. Od 2012. i 2018. godine smo otkupili jedan dio predmeta, to je uglavnom etnologija. Nažalost, ređe se nađe numizmatika, koja ima svoje porijeklo na koje možete da se oslonite kao i pedmeti iz istorijske zbirke, Nama je bilo važno da te predmete, koji se mogu naći još po selima u nikšićkoj opštini, iskoristimo zadnji voz, kada još nijesu uništeni, i da otkupimo. Otkupili smo fantastične primjerke koji su obrađeni, a kriterijum za njihovo uvrštavanje u muzejsku zbirku je u procjeni resornog kustosa. Gospođa Stana Marušić, penzionisani etnolog, otkupila je te predmete i obradila ih.Trebalo bi i dobra je praksa da muzeji svake godine odvoje izvjesna sredstva, jer to nijesu prevelika sredstva; isto tako, bilo bi dobro da otkupimo i djela savremenih umjetnika kako bi upotpunili zbirku, mada je to zadnjih decenija ređi slučaj osim u praksi Narodnog muzeja”, zaključuje Đukanović.