Badnjaci i posna trpeza obilježje Badnjeg dana
Kod Crnogoraca Božić se smatra jednim od najvećih praznika. Božićno slavlje počinje na Badnji dan, a to je uoči Božića. Ujutro u rasvit zore domaćin kuće, sam ili još sa nekim odlazi u šumu da posiječe i donese kući badnjak. Najčešće se bere hrast ili cer, a u nedostatku toga može svako sirovo drvo. Danas se u gradovima kupuju hrastove grančice koje simbolizuju badnjak. Onaj koji siječe badnjak ostavi prvi iver da od njega stavi parče u česnicu o kojoj će kasnije biti riječi. Kada sa pjesmom domaćin kuće donese badnjak, isiječe ga na onoliko djelova koliko ima muških glava i jedan više za “Mali božić” i iste uzasloni uza zid kuće. Kod nekih je običaj da se siječe samo jedan veći i jedan manji badnjak. Treba napomenuti da je kod Crnogoraca običaj da se badnjak okrvavi, tj. da se na njemu zakolje ono što je domaćin kuće namijenio da kolje za Božić. Na Badnji dan se obavljaju svi radovi, a najviše se vrše pripreme za Badnje veče i Božić. Treba napomenuti i to da je običaj da se na Badnji dan ništa iz kuće ne daje niti se ide kod drugoga da se što pozajmljuje. Uveče, kad se oposle vanjski radovi i kada je domaćica spremila večeru, a to je u prvi mrak, u kuću se unosi slama i prostire se po sobi, što simbolizuje jasle u kojima je rođen Isus Hristos.. Za večeru se obično sprema posni pasulj, priganice pržene na ulju, med, riba ili bakalar, salata, a od pića rakija i vino. Muški unose badnjake i govore “Dobro veče i srećno vam Badnje veče”. Iz kuće odgovaraju “Sve vam srećno i čestito bilo” i zatim muškarce posipaju žitom. Badnjaci se nose odmah na ognjište i postavljaju se unakrst. Poslije ovoga, pomole se Bogu stojeći i svi sjedaju na slamu oko postavljene večere i večeraju. Poslije večere domaćica daje smokve i orahe ili lješnike da se krcaju, a peče kestenje ako ih ima. Od pića se pije rakija ili vino. Valja se i opaliti iz puške, naravno neko od odraslih. Povodom ovog predstojećeg praznika pitali smo naše sugrađane kako oni slave Badnji dan i koje običaje poštuju i ispoštuju. Badnjaci i posna trpeza su nešto što obilježava Badnji dan.
”Za Badnje jutro muški beru badnjake i donose kući, domaćica tj ja, mijesim prijesnu česnicu koju lomimo preko badnjaka kad stignu. Za Badnji dan trpeza je posna, na stolu je prebranac, krompir salata, riba, posne pite, suvo voće i koštunjavo voće. Naveče se badnjaci sijeku i unose u kuću, domaćica ih posipa sa žitom. Kad se badnjaci nalože i ostavi maša za polaznika stavlja se večera. Zapali se svijeća, pomoli Bogu i na sto iznese sve što se ima posno u kući. Na večeri je obavezno cijela porodica. Poslije se ide u crkvu na liturgiju, gdje se lože i badnjaci. Ja naveče mijesim pogaču, česnicu u koju stavljam paru i iver od Badnjaka, za sreću i zdravlje porodice, koja se lomi ujutru na Božić“, kaže Nada.
Milosava uz običaje rekla nam je i recept za papaline.
„Za Badnji dan su obavezni badnjaci i da je trpeza posna. Pravim posni pasulj, ribu, pite. Kad uspijem od posla, napravim i papaline koje pravim tako što ih očistim i operem, poređam po dnu šerpe, posolim, poprskam limunovim sokom i sa malo ulja. Ide i drugi red, unakrst. Ne riba na ribu, nego popreko. I to se poprska solju, limunom i uljem. Zatvori se hermetički, ja stavim foliju i krčka na najtišoj vatri dva sata. Ne otvara se poklopac za to vreme. Poslije dva sata se izvadi, ohladi i služi”, priča nam Milosava.
Badnjaci, posna hrana i koštunjavi plodovi su neizbježni za Desu.
„Uz badnjake je obavezna posna hrana i na stolu činije sa suvim šljivama, smokvama, orasima, lješnicima… i činija sa voćem po izboru. Za večeru, kojoj obavezno prisustvuje čitava porodica, pravi se pogača. Unosi se badnjak i baca se žito po kući. Poslije večere ide se u crkvu, u poslednjih nekoliko godina tamo se pale badnjaci. Desert su baklave i posna pita bundevara“, iznosi Desa.
Sa Desom se slaže i Maja.
„Badnjaci i posna trpeza su obavezni. Sto postavljen na starinskom stolnjaku koji je izatkala od lana moja baka. Starinski stolnjak s crvenim radom na krajevima i starinski servis. Na stolu, uz upaljenu svijeću uz zahvalnost za zdravlje i blagostanje, na meniju su riba, krompir salata, salata od barenog pasulja, varivo od pečuraka, puna činija suvog voća i voća koštunjavog: suve šljive, smokve, kajsije, grožđe, višnje, prepečeni orasi, lješnici”, objašnjava nam Maja.
Badnjaci i posna trpeza su ono što je glavno za Badnji dan Drašku.
” Kad domaćin donese badnjak, nasloni ga na kuću, uzimaju se grančice koju unose u kuću, poslije toga domaćica počinje da sprema posnu hranu. Obavezno se kuva pasulj, pravi pita, peče riba, pune se posne paprike. Pored posne hrane, obavezno je i voće, suvo voće i koštunjavi plodovi. Mijesi se pogača koji se ukrašava i u nju se stavlja para i drvce od badnjaka, koja se lomi na Božić“, priča nam Draško.
Za Miloša kao i za ostale je važno da je trpeza posna i da su tu badnjaci.
„Ujutru se donose badnjaci a trpeza je posna. Uveče se unose i lože badnjaci, zatim se postavlja večera. Na sto se obavezno iznosi sva pripremljena hrana. Za večerom su obavezno svi ukućani. Prije nego što se počne sa večerom, domaćica pali kandilo, svi ukućani ustaju i domaćin pali svijeću. Posle toga domaćica prokadi i ostale sobe u kući“, objašnjava nam Miloš.