Otvorena izložba „Kamen krije znanje“
Dio Geološke zbirke „Kamen krije znanje“ predstavljen je u Dvorcu Kralja Nikole u Nikšiću u okviru manifestacije Evropska godina kulturne baštine. Izložba čiji je selektor geolog mr Goran Ćulafić obuhvata 150 muzejskih predmeta: minerala, stijena i fosila, kao i geološke karte, fotografije o mineralima – raritetima i naučne radove i monografije dr Dušana Dragovića, utemeljivača zbirke.
Dragovićev višedecenijski rad ima veliku naučnu vrijednost, ukazuje na tragove života – prvobitna staništa i nastanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, kazala je uz ostalo, Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine, koja je i otvorila izložbu.
„Izložba Kamen krije znanje ne govori samo o prošlosti planete Zemlje, već i o najmlađem crnogorskom Prirodnjačkom muzeju, koji je prepoznao i muzeološki obradio rad Dušana Dragovića. Dvorac Kralja Nikole i Nikšić – grad boksita prave su adrese za ovakvu izložbu“, kazala je Martić.
Dragović je, tokom šestdecenijskog naučno-istraživačkog rada sakupio uzorke raznih mineralnih sirovina. U teksturi kamena, u hemijskom i menaralološkom sastavu ostali su zapisi o nastanku naše planete, vulkanskim erupcijama, ledenim dobima, klimatskim promjenama i drugim događajima.
„Iz skrivenih zapisa u kamenu možemo da odgonetnemo i storiju o dinosaurusima, nekadašnjim gospodarima planete, kao i razloge njihovog izumiranja. Da nema ovih dragocjenih zapisa, ostali bi uskraćeni za saznanja o našim precima, njihovim staništima – pećinama i drugim građevinama počevši od zemunica do velelepnih piramida, kao i još o mnogo čemu“, mišljenje je Lidije Polović, direktorice Prirodnjačkog muzeja Crne Gore.
Posebnu vrijednost imaju uzorci pronađeni tokom rudarskih procesa. Ti materijali su danas nedostupni, smatra mr Goran Ćulafić, autor izložbe.
„Uzorak nafte izvađen osamdesetih godina blizu Boke Kotorske, na dubini 3.100 metara pouzdan je trag njenog postojanja u tom dijelu Jadrana. Ta mineralna sirovina je pronađena i u drugim bušotinama na tom području“, pojasnio je Ćulafić.
Dio zbirke su i rijetki primjerci azbesta, pronađeni u rudarskom potkopu na 60 metara dubine u okolini Rožaja šesdesetih godina prošlog vijeka. Postavka sadrži i primjerak kamene kugle formirane prirodnim putem prečnika petnaest centimetara.
Te i ostale jedinstvene uzorke rijetkih geoloških pojava, raznih mineralnih sirovina i fosila geolog Dušan Dragović, strastveni zaljubljenik u prirodu, decenijama je sakupljao. Njegovu zbirku 2016. godine preuzeo je Prirodnjački muzej Crne Gore koji nastavlja započetu misiju: da pokoljenjima prenosi priču o istoriji našeg kamena i njegovom karakteru.
