Usjekovanje glave Jovana Krstitelja

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave sjećanje na Usjekovanje glave Svetog Jovana, ili, u narodu poznatije kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosjek. Ovaj praznik slavi se od davnina, a svedočanstva postoje još iz V vijeka. Zato i ne čudi veliki broj običaja i vjerovanja koji se vezuju za njegovo obilježavanje.

Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja je crkveni praznik koji se obilježava 11. septembra (29. avgusta po starom kalendaru), u znak sjećanja na velikog propovjednika i prethodnika Isusa Hrista — Svetog Jovana Krstitelja i njegovog mučeničkog stradanja.

Prema vjerovanju, na ovaj dan je car Irod iz Galileje naredio da se odsječe glava Svetom Jovanu nakon što ga je na to natjerala Saloma, ćerka njegove ljubavnice svojim zanosnim plesom.

Dan se provodi u strogom postu i uzdržavanju od zlih misli i djela. Naročito je rasprostranjeno vjerovanje da se na današnji dan ne jede i ne pije ništa što je crveno, jer to podsjeća na prolivenu krv Jovanovu. Treba voditi računa da djeca ne jedu paradajz, breskve, jabuke i bilo šta drugo crvene boje.

Ako vjerujete u ove običaje, danas ne smijete da radite nikakve teže poslove, a naročito treba izbjegavati bavljenje sjemenjem. U nekim krajevima se čak pazi na koji je dan pao ovaj praznik pa se preko cijele godine na njega izbjegavaju poslovi sa sjemenjem.