Mala Gospojina

Mala Gospojina se obilježava 21. septembra i jedan je od velikih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici. To je praznik Rođenja Presvete Bogorodice Marije, majke Isusa Hrista. U crkvenoj tradiciji ovaj dan ima posebno mjesto jer se Rođenjem Bogorodice najavljuje dolazak na svijet one koja će postati Majka Hristova.

Prema crkvenom predanju, Bogorodica Marija rođena je od Joakima i Ane, pobožnih supružnika koji su dugo željeli da imaju dijete. Njihova starost i bezdjetnost bili su za njih velika životna bol. Predanje govori da im je Bog uslišio molitve i podario kćerku Mariju. Zbog toga se Mala Gospojina doživljava i kao praznik nade, roditeljske ljubavi, molitve i Božjeg blagoslova.

Šta se radi na Malu Gospojinu?

Za ovaj praznik vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i mole se Presvetoj Bogorodici. Posebno se ljudi mole za zdravlje porodice, djecu, mir u domu i pomoć u teškim životnim trenucima.

U mnogim krajevima priprema se svečani ručak, okuplja porodica i odlazi u goste. Ako praznik pada u vrijeme kada su radovi u polju još u toku, običaj je da se teži poslovi izbjegavaju koliko god je moguće, posebno na sam dan praznika.

Mala Gospojina je mnogim porodicama i krsna slava, pa se u njihovim domovima priprema slavska trpeza, pale slavska svijeća i kandilo, a praznik se provodi u molitvi i zajedništvu.

Mala Gospojina i početak jeseni

Mala Gospojina dolazi početkom jeseni i u narodnoj tradiciji predstavlja svojevrsnu granicu između ljeta i hladnijeg dijela godine. U prošlosti se ovaj period posebno vezivao za poljoprivredne radove, berbu i pripremanje domaćinstva za zimu.

Postojalo je vjerovanje da nakon Male Gospojine počinju ozbiljnije jesenje promjene vremena. Zato su ljudi obraćali pažnju na vrijeme tog dana i povezivali ga sa onim što ih očekuje u narednom periodu.

U narodu su se govorile različite izreke i vjerovanja, ali ona nisu dio crkvenog učenja, već predstavljaju tradicionalnu narodnu kulturu koja se prenosila generacijama.

Porodica i djeca

Mala Gospojina je posebno značajna za porodicu. Presveta Bogorodica se u pravoslavnoj tradiciji poštuje kao zaštitnica i pomoćnica onima koji joj se obraćaju s vjerom.

Zbog toga su se žene, posebno majke, na ovaj praznik često molile za svoju djecu. U nekim krajevima žene koje su željele potomstvo odlazile su u crkvu ili manastir i molile se Presvetoj Bogorodici za zdravlje i porod.

Važno je, međutim, razlikovati vjersku tradiciju od narodnih običaja i vjerovanja. Crkva praznik prvenstveno vezuje za Rođenje Bogorodice i njegov duhovni značaj.

Šta se jede?

Na prazničnom stolu obično se priprema ono što porodica ima i što odgovara crkvenim pravilima posta ili mrsne trpeze, u zavisnosti od godine i dana u sedmici. Posebno se pripremaju domaća jela, hljeb, pite, voće i druga hrana karakteristična za kraj u kojem porodica živi.

U mnogim krajevima jesensko voće – jabuke, kruške, grožđe, šljive i smokve – bilo je dio praznične trpeze, jer Mala Gospojina dolazi u vrijeme kada je veliki dio voća već sazrio.

Narodna vjerovanja

O Maloj Gospojini postoji mnogo narodnih vjerovanja. Jedno od njih kaže da se po vremenu oko ovog praznika može naslutiti kakva će biti jesen. Druga vjerovanja odnose se na početak jesenjih radova, berbu i pripremu hrane za zimu.

U nekim krajevima smatralo se da nije dobro svađati se, biti zloban ili činiti drugome nepravdu na veliki praznik. Ljudi su nastojali da dan provedu mirno, u krugu porodice i sa poštovanjem prema prazniku.

Postojalo je i vjerovanje da se na velike praznike ne treba baviti nepotrebnim teškim poslovima. Zbog toga su se poslovi planirali unaprijed kako bi se sam praznik proveo mirnije.

Crkveni značaj

Najvažnije je ipak ono što Mala Gospojina predstavlja u hrišćanskoj vjeri. Ona podsjeća na Rođenje Presvete Bogorodice, ali i na vjeru da iz naizgled nemogućih okolnosti može doći radost i novi početak.

Priča o Joakimu i Ani posebno naglašava strpljenje, molitvu i nadu. Zato ovaj praznik za mnoge vjernike nije samo dan običaja, već prilika da se čovjek zastane, zahvali Bogu i pomoli za svoje najbliže.

Zašto se kaže “Mala” Gospojina?

Postoje dva velika praznika posvećena Bogorodici koji se u narodu često nazivaju Velika i Mala Gospojina.

Velika Gospojina je praznik Uspenja Presvete Bogorodice i obilježava se 28. avgusta, dok je Mala Gospojina praznik njenog Rođenja i obilježava se 21. septembra.

Naziv “Mala” ne znači da je praznik nevažan. Naprotiv, Mala Gospojina je jedan od velikih Bogorodičinih praznika.

Mala Gospojina u Crnoj Gori i okolini

U Crnoj Gori i okolnim krajevima ovaj praznik ima dugu tradiciju. Posebno se poštuje u selima i porodicama koje njeguju stare običaje. Na ovaj dan porodice su se okupljale, odlazilo se u crkvu, posjećivali rođaci, a tamo gdje je praznik krsna slava pripremala se slavska trpeza.

U pojedinim mjestima održavaju se i sabori, vašari i crkvene svečanosti, naročito oko hramova posvećenih Rođenju Presvete Bogorodice.

Mnogi ljudi ovaj dan doživljavaju kao priliku da se sjete svojih predaka, posjete porodicu i pomire eventualne nesuglasice.