Siromaštvo pogađa svakog petog građanina
U Crnoj Gori je tokom 2025. godine više od svakog petog stanovnika bilo izloženo riziku od siromaštva.
Preliminarni podaci Monstata pokazuju da je stopa porasla na 20,9 odsto, što je za 0,9 procentnih poena više nego godinu ranije.
Prag rizika od siromaštva povećan je na 4.868 eura godišnje za jednočlano domaćinstvo, dok za porodicu sa dvoje odraslih i dvoje djece iznosi 10.222 eura. Ovaj pokazatelj ne predstavlja broj siromašnih građana, već procenat onih čiji je raspoloživi dohodak ispod utvrđenog praga.
Podaci ukazuju da socijalni transferi i penzije imaju ključnu ulogu u ublažavanju siromaštva. Bez socijalnih davanja stopa bi iznosila 26,9 odsto, a bez transfera i penzija čak 40,5 odsto.
Istovremeno, stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) smanjena je na 28,3 odsto, dok je izrazita materijalna i socijalna deprivacija pala sa 11 na 9,6 odsto.
Ipak, finansijski pritisak na građane ostaje izražen. Više od polovine stanovništva ne može da priušti sedmodnevni godišnji odmor van kuće niti da pokrije neočekivani trošak. Svaki osmi građanin ne može sebi da obezbijedi kvalitetan obrok svakog drugog dana, a 13,2 odsto domaćinstava nema mogućnost adekvatnog grijanja.
Najugroženiji su nezaposleni, kod kojih je stopa rizika od siromaštva dostigla 47,4 odsto, kao i samohrani roditelji i višečlane porodice sa troje ili više djece. U riziku je i 26,2 odsto djece mlađe od 18 godina.
Regionalne razlike ostaju velike. Na sjeveru je rizik od siromaštva 33,7 odsto, gotovo dvostruko veći nego u centralnom regionu, gdje iznosi 15,7 odsto. U ruralnim područjima rizik je znatno izraženiji nego u gradovima.
Monstat bilježi i rast dohodne nejednakosti. Najbogatijih 20 odsto stanovništva ostvaruje 6,7 puta veće prihode od najsiromašnijih 20 odsto, dok je Gini koeficijent porastao sa 31,6 na 34, što ukazuje na dalje produbljivanje razlika u raspodjeli dohotka.
Izvor: Dan
