Održana radionica o pravilnom upravljanju hemijskim otpadom

Društvo mladih ekologa Nikšić je u sklopu projekta „Doprinos sigurnijem upravljanju hemikalijama“ realizovao okrugli sto na temu „Industrijske hemikalije sa ili bez kontrole? – Izazovi, odgovornosti i rešenja!“.

Na početku okruglog stola prisutnima se obratio Miodrag Karadžić iz DMENa, predstavio je projekat i do sada realizovane aktivnosti a zatim je skrenuo pažnju na oblast hemikalija u sklopu Poglavlja 27. Prenio je dio zapažanja iz izvještaja iz sjenke koji je rađen u sklopu Koalicije 27 a u čiju je izradu učestvovala i njegova NVO. Tako je između ostalog istakao da je normativni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU u oblasti hemikalija.

Kao ključne izazove je istakao izostanak javno dostupnog Registra hemikalija i biocidnih proizvoda, nepostojanje Centra za kontrolu trovanja, te nedovoljno razvijen i modernizovan monitoring Postojanih organskih zagađujućih jedinjenja i Poliaromatskih ugljovodonika, potrebno je sprovesti identifikaciju i remedijaciju svih lokaliteta zagađenih hemikalijama, upravljanje azbestom je ozbiljan izazov zbog nedostatka registara proizvoda koji sadrže azbest i registra profesionalnih oboljenja što otežava procjenu rizika i sprovođenje preventivnih mjera, potrebna je sveobuhvatnu kampanju na podizanju svijesti građana o rizicima i pravilnom rukovanju hemikalijama.

U sklopu svojih aktivnosti sanacije i tretiranja opasnog otpada osvrnuo se na dva glavna izazova:

• Vrlo često hemikalije dolaze u nezavidnom stanju (napukle boce, loše ambalaže, kartonske kutije…)

• Dosta hemikalija je bez ikakve naljepnice ili etikete pa se ne zna o kakvom se sastavu radi.

Zatim se prisutnima obratio Dejan Jestrović, iz TE Pljevlja, koji je govorio o stanju, problemima i izazovima u rukovanju hemikalijama u tom preduzeću. Tako je naglasio da Termoelektrana Pljevlja koristi veliku količinu hemikalija (najviše se koristi hidratisani kreč), ali da se sve radi po zacrtanim zakonima i standardima i da do sada nijesu imali incidentne situacijije.

Jedino za sada imaju problema sa skladištenjem hemikalija ali sledeće godine kreće adaptacija, tako da je za očekivati da se i taj problem prevaziđe.

Naveo je podatak da se u TE Pljevlja koristi oko 18 vrsta hemikalija i naveo primjer za natrijum hidroksid koji se skladišti u rezervoarima od 20t i više, ali da su ispod izrađene sabirne kade u slučaju pucanja rezervoara da ne bi došlo do izlivanja u životnu sredinu.

Zatim se prisutnima obratila Vera Milinić, rukovodilac sektora kontrole kvaliteta u EPCG Željezari Nikšić i navela podatke kako je željezara 2021. stala sa radom proizvodnje čelika, te da je 2023. EPCG kupuje i tada se promijenila djelatnost.

Svakako javio se i problem sa zbrinjavanjem otpada koji datira iz procesa proizvodnj ečelika pa su sa Hemosanom zbrinuli sve hemikalije iz hemijsko metalurškog laboratorijuma, otpadna ulja, zauljane krpe, filtere, ispražnjeni su bazeni sa štetnim hemikalijama i uljima.

Trenutno željezara ima problem sa elektrolučnom prašinom, koje ima oko 3800t po slobodnoj procjeni, ali se nada da će se do kraja oktobra i taj otpad zbrinuti u skladu sa predviđenim standardima.

Prisutnima se obratila Sanja Kontić, predstavnica kompanije EPCG Željezara. Istakla je problem sa rezervoarom za kiseonik.