Narušeni porodični odnosi, mediji i društvene mreže glavni razlozi nasilja kod maloljetnika

Učestali incidenti maloljetnika u kojima se bilježi i upotreba hladnog oružja budi zabrinutost i pitanje – na koji način suzbiti nasilništvo kod mladih? Statistika Monstat-a pokazuje  da je 260 maloljetnika tokom prošle godine prijavljeno za neko krivično djelo, da je njih 106 optuženo, a 97 pravosnažno osuđeno.  Iako se o značaju prevencije različitih vrsta nasilja govori gotovo svakodnevno, umreženost institucija i kontrola porodice još uvijek izostaje.

Obrasci ponašanja u porodici, uticaj sredine koja toleriše nasilje i poroke ali i uticaj medija i društvenih mreža glavni su okidači agresije, mišljenja je psiholog Nikola Mijušković.

“Nije u pitanju samo agresivnost, vidimo da djeca na sve ranijem uzrastu počinju koristiti psihoaktivne supstance, da je je redovna zloupotreba sve veća, a to se odnosi I na konzumaciju alkohola kao i na kocku. Sve to sa sobom mora uključiti posljedično i razvoj agresivnosti. Nažalost i ambijent u kojem živimo je takav da se to sve podstiče. U medijima se danas plasiraju sadržaji ne mareći o tome kakva je njihova moralna komponenta i kakve su dugoročne posljedice u odgoju djece”, navodi Mijušković u izjavi za naš Portal.

Navodi da se u izvještavanju određenih događaja nekritički postavljaju raznovrsni “bomastični” naslovi koji imaju za cilj da se određen sadržaj otvori, čita ili dijeli, a da se pritom zanemaruje činjenica da se takvim naslovima mladim ljudima sa jedne strane daju pogrešne ideje, a sa druge da njihova brojnost ima takav uticaj da izopačeni obrasci ponašanja postaju norme, da se posmatraju kao svakodnevnica, te da je sasvim moguće da mladi i sami posegnu za takvim obarscima, kako bi postali i oni dio takve “svakodnevne priče”.

U posljednjem težem incidentu Uprava policije je u posjedu maloljetnika pronašla fantomke, metalne palice, bokseve, noževe, elektrošokere i druge predmeti pogodne za nanošenje povreda. Mijušković smatra da fokus treba staviti na primarnu edukaciju i sistemsku promjenu, počev od kadra koji radi sa djecom i mladima.

“Vjerujem da snaga sistema jedina može da pobjedi i iskorijeni takve stvari. Moramo se više baviti moralnom komponentom,. Kao društvo smo se pretvorili u velikoj mjeri u politiku, ekonomiju, prodaju, marketing…Malo pričamo o moralnim vrijednosti i generalno o vrijednostima. Na mikro nivou u pojedinim slučajevima se pomjeramo, ali to nije dovoljno. Nama treba zdravo društvo i promjene na većem niovou, a da bi se to dogodilo treba da pričamo istim jezikom a to znači da svima nama ambijent u kojem živimo i odrastamo mora biti makar podjednako bitan koliko i naša kuća. U ovom momentu to nije tako”, ističe Mijušković.

Porodica je, kažu naši sugrađani, najodgovornija. Saglasni su da kontrola izostaje i da vaspitnu ulogu preuzima ulica.

Aktuelna situacija tokom protekle tri godine pokazuje korelaciju u istovremenom porastu nasilja u porodici i nasilja među maloljetnicima. Prošle godine je zabilježeno blizu 850 prijava za nasilje u porodici, dok ih je u prva četiri mjeseca ove godine bilo preko 300, približno broju nasilnih slučajeva maloljetnika na godišnjem nivou.